adminLeave a comment on “CRTICE IZ POVIJESTI KANFANARŠTINE” ODRŽAN ZNANSTVENI SKUP, interdisciplinarni pristup zavičajnim temamaizdavaštvo

“CRTICE IZ POVIJESTI KANFANARŠTINE” ODRŽAN ZNANSTVENI SKUP, interdisciplinarni pristup zavičajnim temama

Nove i zanimljive informacije, kao i “Dvegrajski zbornik” predstavljeni su na ovogodišnjem znanstvenom skupu u Kanfanaru.

“Crtice iz povijesti Kanfanarštine” ovogodišnji je naziv znanstvenog skupa koji je u petak održan u kanfanarskom Domu mladih. Iako sam naziv implicira na nešto kraće forme, Mario Sošić, jedan od govornika na skupu, istaknuo je da se radi o nečemu daleko većem i opsežnijem.

Govornici ovoga skupa pred punom su dvoranom to i dokazali. Samome je skupu prethodilo predstavljanje četvrtog broja “Dvegrajskog zbornika”, zbornika radova koji predstavlja pisani trag znanstvenih istraživanja dijelom iznesenih i na skupu.

Izvorni radovi

“Dvegrajski zbornik” predstavili su recenzenti Slaven Bertoša i Mario Sošić, te njegov glavni urednik Marko Jelenić. Recenzent i profesor Slaven Bertoša ukratko je rekao nešto o samome sadržaju, pa tako saznajemo kako se četvrti svezak zbornika sastoji od 14 priloga devetero autora s obzirom na to da je nekoliko autora napisalo više tekstova. Autori, čije tekstove pronalazimo u zborniku, jesu Anton Meden, Milena Joksimović i Darko Komšo, Jakov Jelinčić, Slaven Bertoša, Marko Jelenić, Iva Kolić, Josip Orbanić i Fulvio Madotto. Također, zbornik se sastoji od osam izvornih znanstvenih i šest stručnih priloga. Kao i kod prethodnih brojeva, i u ovome je naglašen interdisciplinarni pristup. Naime, riječ je o znanstvenicima i stručnjacima različitih profila koji proučavaju ovaj dio Istre s različitih aspekata.

Kao recenzent, Slaven Bertoša naglasio je da su svi članci u zborniku stilski jasni, čitljivi, pregledni i izloženi logičkim redoslijedom, te dodao “s obzirom na to da se radi o četvrtom svesku možemo konstatirati da zbornik predstavlja jednu tradiciju u kanfanarskom izdavaštvu. Kanfanarština, ne samo zbog Dvigrada koji je u vrijeme dok je postojao bio jedno od najvažnijih naselja u Istri nego i zbog druge vrlo bogate kulturne baštine, je jedan dosta zahtjevan, ali i zahvalan kraj za različite istraživače. S obzirom na tu činjenicu, važno je da postoji redoviti znanstveni skup na kojemu istraživači koji se bave ovim područjem mogu predstaviti svoja istraživanja, a onda je isto tako važno da ono o čemu se govori na skupu bude i zabilježeno u zborniku kao pisani spomen”. Mario Sošić kao recenzent naglasio je relevantnost ovog zbornika.

Nije specijaliziran

Smatra da je jedna od bitnih značajki zbornika to što se bavi širom tematikom, nije specijaliziran, a apelira na to da se teme još više prošire i to na, primjerice, gospodarstvo, ekonomiju i turizam.

Glavni urednik zbornika, Marko Jelenić smatra da je važnost zbornika neosporna. Navodi kako, osim što se upoznaje povijest, ona se istovremeno i piše jer je zbornik zapravo pisani trag kojega ostavljamo sljedećim generacijama u nasljeđe. Jelenić je time zaključio predstavljanje zbornika čiji su besplatan primjerak na kraju skupa dobili svi prisutni.

Stipan Trogrlić, s Instituta društvenih znanosti “Ivo Pilar”, na skupu je govorio o trima kanfanarskim međuratnim župnicima, Nikoli Šutiću, Alojziju Andretiću i Marcu Zelcu. Predstavio je njihova oprečna mišljenja i drugačije stavove prema talijanskoj vlasti u razdoblju od 1919. do 1943. godine.

Nakon njega, Anton Meden govorio je o temi koju čitatelji mogu pronaći i u zborniku, točnije o krštenoj djeci nepoznatih roditelja, nepoznatog oca i ona nezakonita u kanfanarskoj župi krajem 17. i početkom 18. stoljeća. Prva u kronološkome nizu matične knjige kanfanarske župe koja je krštena i upisana bez poznatog oca jest Katarina, krštena 1681. godine, dok je 1717. krštena Margarita, kojoj su nepoznata oba roditelja, a 1761. Maria, dijete nastalo u preljubu. Autor vjeruje kako su djeca bila ostavljena u noći, a smatra kako bi se taj fenomen trebao dodatno proučiti kako bi se saznale okolnosti zbog kojih su majke napuštale svoju djecu.

Sljedeću prezentaciju održao je Marko Jelenić iz Udruge Dvegrajci na temu “Kanfanar u dokumentima franciskanskog katastra”. Franciskanski katastar, navodi Jelenić, donosi podatke o svakodnevnome životu. Opisano stanje ukazuje na poljoprivredni karakter stanovništva, a najviše su uzgajali žitarice, vinovu lozu i krmno bilje. Stanje u kućama bilo je bijedno, sa samo jednom sobom, dok su kuće bile izgrađene od kamena bez stakala na prozorima i bez ikakvog namještaja. Stanovništvo se oblačilo po kranjskim običajima, što znači da su koristili grubu ovčju vunu.

Josip Šiklić, profesor u Gimnaziji i Strukovnoj školi Jurja Dobrile u Pazinu govorio je o demografskome razvoju Općine Kanfanar u razdoblju od 1857. do 2011. godine. Zaključio je kako se kretanje stanovništva odvijalo u dvije faze: prva, u kojoj je broj stanovnika rastao sve do 1931. godine, kada je Općina imala 3.014 stanovnika, a Kanfanar 1.286, nakon čega je uslijedila depopularizacija, odnosno druga faza. Prema popisu iz 2011. godine, prosječna starost u Općini Kanfanar iznosila je 43,5 godina.

Mario Sošić, na temelju dokumenata koje je pronašao kod svojih predaka, točnije na primjeru stanovnika iz Sošića, prikazao je kako su se koristile razne situacije i sredstva kako bi se “ugrabio” prostor, odnosno zemlja u vrijeme okupacije i oslobodilačke borbe.

Sanja Maružin, profesorica u Osnovnoj školi Vladimira Gortana u Žminju, pričala je o suvremenim demografskim promjenama na području Općine Kanfanar. Navodi kako se prema popisima 2001. i 2011. godine može zaključiti kako ipak postoji porast broja stanovnika i to u više od 50 posto naselja. Velika je razlika između jugozapadnog dijela koji gravitira prema Rovinju, pa je tako u tom podneblju najmanji koeficijent starosti i najveći porast broja stanovnika, dok je kod Prikodrage najviši koeficijent starosti, a broj stanovnika se smanjuje.

O Jakovlji

Josipa Marić pobliže je objasnila povijest poznate pučke fešte Jakovlje. Naime, od 1325. godine održavao se veliki sajam između komuna Dvigrada i Žminja, no, nakon što se ugasio život u Dvigradu, a crkva sv. Jakova srušila, sajam se preselio u Kanfanar da bi 50-ih godina bio ukinut od komunističke vlade. Zatim je 1989. osnovan Savez uzgajivača istarskog goveda, da bi dvije godine kasnije bila obnovljena i Jakovlja, a s njom i stari običaji.

Josip Orbanić za sam je kraj govorio o kartonskim karticama stanice Kanfanar, poznate kao karte tipa Edmondson, prema njihovom izumitelju. Pozvao je Branka Pamića koji se time bavi već godinama, da demonstrira kako su se te kartonske kartice prodavale, što je prisutnima bilo izuzetno zanimljivo, a svaki je od njih dobio svoju kartu za Jesenice, s datumom i suhim pečatom.

Na još jednome znanstvenom skupu u organizaciji Udruge Dvegrajci i Općine Kanfanar, dobili smo uvid u nove informacije povjesničara, saznali mnoge nepoznate činjenice, ali se i zabavili demonstracijom, te napustili Dom mladih s novim saznanjima, razmišljanjima, a znanstvenici s novim idejama kako produbiti iznesena istraživanja. (Napisala Aleta BRATTONI – Glas Istre)

adminLeave a comment on Putokazi – Božićni koncert u Kanfanaru 2017.dvegrajci

Putokazi – Božićni koncert u Kanfanaru 2017.

Tradicionalni Božićni koncert kojeg povodom božićno-novogodišnjih blagdana poklanjaju Općina Kanfanar i udruga Dvegrajci održan je u srijedu 27. prosinca u župnoj crkvi sv. Silvestra s početkom u 19 sati, a ove godine nastupala je poznata riječka vokalna skupina Putokazi.

U Božićnom koncertu s bogatim repertoarom pjesama Putokazi su otpjevali najpoznatije strane i domaće božićne pjesme, kao i druge uspješnice ove grupe tijekom čije je karijere izdano čak 13 nosača zvuka i koja je Hrvatsku dva puta predstavljala na Eurosongu.

adminLeave a comment on Životni događaji u obitelji i duhovne pjesmeizdavaštvo

Životni događaji u obitelji i duhovne pjesme

“Uvijek si uz mene” naziv je knjige autorice Marije Sošić iz Sošići koja je, u izdanju Udruge za očuvanje i promociju naslijeđa Dvegrajci – Kanfanar netom predstavljena.

Autorica, inače priznata pjesnikinja, članica Istarskog ogranka Društva hrvatskih književnika, nagrađena za svoje pjesništvo na čakavici i na standardu, utemeljiteljica Marijade – manifestacije koja okuplja devet književnica imena Marija iz raznih krajeva Istre, posvetila je knjigu svome pokojnom bratu Pavlu Modrušanu.

Kako je u predgovoru napisao mons. Vilim Grbac “život na rubu siromaštva i gladi, život u iščekivanju oca koji nikada nije došao, život s braćom i sestrama koje nastoji odgojiti hrabra majka, to je upravo njezin životni put. Sebe nikada ne doživljava kao žrtvu, već i u najtežim trenucima života, gledajući u raspelo, nastoji vidjeti zoru uskrsnuća, nade i vjere”.

Sošić u ovoj knjizi piše o svome bratu, njegovom životnom putu te prometnoj nesreći u kojoj je stradao kao vrlo mlad, a potom nizom pjesama nastoji dati novi smisao događajima iz svoga djetinjstva i mladosti, ali i stvarima s kojima se susretala tijekom života. To djelo je u biti posvećeno životnim događajima u obitelji i duhovnim pjesmama.

Knjiga počinje prisjećanjem na godine nakon Drugog svjetskog rata, te na oca koji se nikada nije vratio iz logora. Ostali su sami majka i devetero djece od tri do 14 godina. Autorica navodi i kako se odlučila za poziv učiteljice, kako je polazila škole unatoč teškoj materijalnoj situaciji u obitelji.

U ovoj knjizi nalazimo i brojne fotografije iz obiteljskog albuma, te autoričine stihove u znaku vjere, dobrote, ljubavi u širem smislu, dobročinstva. Pjesme su pisane čakavicom autoričina rodnoga kraja, ali i književnim standardom.

Sošić je do sada objavila knjige “Dajen ti ruoko”, “Čudesne niti”, “Pod lumbrijon”, “Šaka smiha”, “I grota ima srce”, “Vrata duše”, “Pridi va Žminj”, te slikovnice “Batun” i “Žveljarin”. (V. BEGIĆ – Glas Istre)

adminLeave a comment on Crtice iz povijesti Kanfanarštinedvegrajci

Crtice iz povijesti Kanfanarštine

U organizaciji Udruge Dvegrajci i Općine Kanfanar održan je, u Domu mladih, sedmi po redu znanstveni skup Crtice iz povijesti Kanfanarštine, koji se već tradicionalno održava u povodu Dana općine i slavlja svetice zaštitnice Kanfanara sv. Sofije. Njegov je cilj istraživanje i promicanje kanfanarske povijesti i baštine.

Inače, ovogodišnji se program skupa sastojao od sedam izlaganja. U predavanju Antona Medena bilo je riječi o kulturi megalitske gradnje na području Općine Kanfanar, pri čemu su spomenuti lokaliteti na kojima se nalaze ostatci megalitske gradnje, kao što je primjerice Karaštak. Predavanje pod nazivom Fikcija i realnost u pisanim izvorima – primjer kanfanarskog rukopisa, dr. Ante Matana, govorio je o rukopisu Monumenta caputuli, koji se čuva u župnom arhivu u Kanfanaru, a pisan je latinskim jezikom.   Istarski generalni inkvizitor Girolamo Bragadin i njegovi opisi dvigradskog područja (1651.) (II. dio) tema je koju je obradio dr. Slaven Bertoša, dok je mr. Jakov Jelinčić održao dva izlaganja- Iz vizitacija porečkih biskupa župi Dvigrad/Kanfanar i Dvigrad/Kanfanar – od sjedišta kolegijalnog kaptola do dekanata u kojima je slušateljstvu predstavio bogatu građu iz biskupskih vizitacija i župne povijesti Kanfanara.

Prof. Marko Jelenić je u izlaganju pod naslovom “Nove krize i stari uzroci” pažnju slušatelja usmjerio k smrtnosti na Kanfanarštini između 1826. i 1840. i demografskim kretanjima na Kanfanarštini u razdoblju drugog i trećeg desetljeća XIX. stoljeća, dok je za posljednje predavanje bio zadužen dr. Josip Orbanić čije je predavanje obuhvatilo temu vododopskrbe željeznice na području Kanfanara i Rovinja. U njegovom je izlaganju bilo riječi o parnim kotlovima te bazenima za opskrbu vodom. (N. O. R. – Glas Istre)

adminLeave a comment on Kanfanar od 1811. do 1825 – demografska kretanja i svakodnevica u životu jedne župeizdavaštvo

Kanfanar od 1811. do 1825 – demografska kretanja i svakodnevica u životu jedne župe

U punoj kanfanarskoj galeriji Malenica predstavljena knjiga Marka Jelenića “Kanfanar 1811.-1825. Demografska kretanja i svakodnevica u životu jedne župe”, koja je objavljena u izdanju Udruge Dvegrajci. Tom su prilikom o knjizi govorili recenzent dr. Slaven Bertoša, mr. Jakov Jelinčić te autor prof. Marko Jelenić.

Riječ je o knjizi koja predstavlja jedan potpuno novi  doprinos u poznavanju kanafanarske prošlosti, budući da  je do danas razdoblje koje Marko Jelenić obrađuje poglavito unutar znanstvene zajednice bilo slabo istraženo i većim dijelom nepoznato.

Prema riječima dr. Slavena Bertoše knjiga namijenjena znanstvenoj javnosti, ali  širem čitateljstvu obrađuje razdoblje koje dijeli 1811. i 1825. odnosno godine prijelaza Istre iz francuskih u habsburške ruke.

– U kratkim crtama knjiga daje pregled razvoja kanfanarskog područja, ali govori i o dosadašnjoj historiografskoj produkciji o ovome kraju. Unutar nje svoje mjesto našla su poglavlja o crkvenoj povijesti, osnutku škole, franciskanskom katastru, bilježničkim spisima, toponimiji, popisu stanovništva, a u drugom dijelu i demografska kretanja, rekao je dr. Slaven Bertoša, dok je mr. Jakov Jelinčić naglasio važnost rada na arhivskim vrelima i njihovu brojnost, te napomenuo da je autor u tom poslu pokazao veliku zrelost.

Sam autor Marko Jelenić, govorio je o metodologiji istraživanja i pisanja istaknuvši da se radi o minucioznoj rekonstrukciji mnogih segmenta svakodnevnog života na području Kanfanarštine.

– Razdoblje je to kada su značajnije oscilacije klimatskih prilika utjecale na urod, koji je bio puno slabiji nego uobičajeno. Agrarna kriza uzrokovana klimatskim neprilikama uvjetovala je tako krizu mortaliteta većih razmjera tijekom 1817., pa ponovno 1824. godine, rekao je između ostalog Jelenić, koji je iskoristio prigodu i da se svima koji su pomogli u realizaciji knjige zahvali, poglavito Davidu Medenu koji je izradio naslovnicu i Općini Kanfanar čijim je sredstvima knjiga tiskana. (N. ORLOVIĆ RADIĆ – Glas Istre)

adminLeave a comment on Stare mape Kanfanarštine u galeriji Malenicadvegrajci

Stare mape Kanfanarštine u galeriji Malenica

U kanfanarskoj galeriji Malenica, otvorena je izložba “Stare mape Kanfanarštine”, koju su postavili prof. Marko Jelenić i David Meden iz Udruge Dvegrajci.

Riječ je naime, o deset mapa koji se tiču samog naselja Kanfanara, odnosno sela Marići, Burići i Maružini i koje je sastavila komisija zadužena za izmjeru daleke 1819. godine.

– Izložene mape predstavljaju katastarske mape Franciskanog katastra, odnosno prve sustavne izmjere Istre i Kanfanarštine, rekao je na otvaranju izložbe Marko Jelenić, pojasnivši i da je nakon preuzimanja bivšeg Mletačkog posjeda austrijska uprava željela dobiti uvid u stvarno stanje na terenu i vlasničke odnose na Poluotoku.

– Osnovna želja nove vlasti bila je porezna reforma koja se teško mogla provesti bez sređivanja zemljišnih knjiga. Izmjera je naređena od strane cara Franje I., te i započinje u vrijeme Carstva, pojasnio je Jelenić.

Inače, fond Franciskanskog katastra koji se tiče područja Kanfanara čuva se u Državnom arhivu u Trstu, a digitalne kopije u Državnom arhivu u Pazinu. Mještani i svi zainteresirani, deset mapa posvećenih području Kanfanara moći će razgledati slijedeća dva tjedna. Organizatori ove atraktivne izložbe su Udruga Dvegrajci i Općina Kanfanar. (N. ORLOVIĆ RADIĆ – Glas Istre)

adminLeave a comment on Kontinuitet života od prapovijesti do današnjiceizdavaštvo

Kontinuitet života od prapovijesti do današnjice

U kanfanarskom Domu mladih predstavljen je Dvegrajski zbornik/svezak 3, o kojem su govorili njegov glavni urednik i predsjednik Udruge Dvegrajci prof. Marko Jelenić i prof. dr. Slaven Bertoša. Marko Jelenić istaknuo je da zbornik donosi radove istraživača koji su nastupili na znanstvenim skupovima “Crtice iz povijesti Kanfanarštine” 2014. i 2015. godine te naglasio važnost proučavanja vlastitog zavičaja.

Kvalitetno djelo

– Kanfanarština je prostor na kojem su se tijekom prošlosti odvijali mnogi značajni povijesni procesi, te na kojem se kontinuitet života može pratiti od prapovijesti do današnjih dana. Zbornik je prošao stručnu recenziju, što ujedno jamči njegovu kvalitetu, kazao je Jelenić, pri tom izrazivši zahvalu brojnim suradnicima i Općini Kanfanar, čijim je sredstvima zbornik tiskan. Prof. dr. Bertoša govorio je o sadržaju zbornika kao i važnosti izdavanja ovakvih publikacija. Klara Buršić-Matijašić obradila toponimiju gradina Kanfanarštine, a Anton Meden, koristeći matične knjige i Knjigu letnica, sastavio cjelovitu listu dvigradskih načelnika, nakon čega je uslijedio njegov rad o dvigradskim i kanfanarskim načelnicima i plemićima kao krsnim kumovima kanfanarskim obiteljima. Treći rad istog autora donio je listu dvigradskih i kanfanarskih svećenika do XIX. stoljeća, također sastavljenu koristeći arhivska vrela. “Valierova vizitacija Dvigrada 1580.” tema je koju su obradili Milena Joksimović i Darko Komšo, a govori o posjeti kardinala i veronskog biskupa Agostina Valiera Dvigradu. Samanta Paronić obradila je oporuke kanfanarskih obitelji nastale u razdoblju od 1798. do 1805. godine kojim je ukazala na rad bilježnika u prošlosti. Marko Jelenić piše o demografskim pokazateljima i svakodnevnom životu u razdoblju između 1815. i 1825. godine kada se javljaju značajnije demografske krize, uzrokovane klimatskim oscilacijama i propadanjem uroda. Slijedi rad Samante Paronić o rođenjima i krštenjima u Kanfanaru između 1840. i 1850. godine, kojim se dobivaju nove spoznaje o ritmovima rođenja na ovom području.

Nadalje, trasiranje pruge na području Kanfanara, koja je bila od iznimnog značaja ne samo za kanfanarsku, već i istarsku privredu, tema je rada Josipa Orbanića. Radilo se o jednoj od glavnih željezničkih postaja na istarskoj pruzi, sa zasebnim odvojkom prema Rovinju. O kretanju broja stanovnika na Kanfanarštini od 1900. do 2011. piše Mario Sošić, analizirajući kretanje broja stanovništva po selima. Marko Jelenić još se jednim radom osvrće  na demografske prilike na Kanfanarštini između 1929. i 1945., ali i na običaje tada prisutne u puku. Stipan Trogrlić detaljno je opisao neke oblike ugrožavanja vjerskih sloboda u Župi Kanfanar od 1945. do 1966. godine, a sam zbornik zaokružuje i rad književne tematike i to iz pera Valtera Milovana o romanizmima u poeziji Marije Sošić.

Nakon predstavljanja Dvegrajskog zbornika uslijedio je i šesti znanstveni skup “Crtice iz povijesti Kanfanarštine”, na kojemu su

dr. Milena Joksimović i Darko Komšo govorili o crkvi svete Sofije u Dvigradu u svjetlu apostolske vizitacije Augustina Valiera 1580., kroz koju su vidljivi mnogi detalji iz svakodnevnog života u Dvigradu. Slaven Bertoša govorio je o istarskom generalnom inkvizitoru Girolamu Bragadinu i njegovim opisima dvigradskog područja (1651.), dok je Anton Meden svojim istraživačkim radom na terenu došao do spoznaja gdje se nalaze granice dvigradske općine opisane u istarskom razvodu, što je bila i tema njegova izlaganja.

Vizitacije

Marko Jelenić govorio je o biskupskim vizitacijama Kanfanara u XVIII. i XIX. stoljeću, odnosno bilo je riječi o sedam vizitacija, moralu puka i svećenstva te stanju crkvi i crkvenog inventara u istraženom razdoblju. Tema prof. Ive Kolić bila je epidemija kolere u Kanfanaru 1855. godine, koja je bila šire rasprostranjena bolest i koja je zahvatila čitav Poluotok.

Uslijedilo je i izlaganje dr. Josipa Orbanić na temu tehničke i graditeljske baštine željezničke stanice Kanfanar, s naglaskom na potrebi njenog očuvanja, dok je mag. Josipa Marić, govorila o

Miroslavu Bulešiću i njegovom boravku u Kanfanaru, a prof. Mario Sošić o izbornim i političkim opredjeljenjima građana Općine Kanfanar od 1993.-2013. godine. (Nina ORLOVIĆ RADIĆ)

Glas Istre

adminLeave a comment on Crtice iz povijesti Kanfanarštinedvegrajci izdavaštvo

Crtice iz povijesti Kanfanarštine

Udruga Dvegrajci i Općina Kanfanar imaju čast pozvati Vas na znanstveni skup “Crtice iz povijesti Kanfanarštine” i predstavljanje trećeg broja “Dvegrajskog zbornika” koji će se održati 13. listopada 2016. u 18:30 u Domu mladih u Kanfanaru.

Program izlaganja:

  • 18.30 ‒ Pozdravne riječi organizatora i počasnih gostiju i predstavljanje trećeg broja Dvegrajskog zbornika
  • 18.50 – dr. sc. Milena Joksimović i Darko Komšo
    (Arheološki muzej Istre)
    Crkva Svete Sofije u Dvigradu u svjetlu apostolske vizitacije Augustina Valiera 1580.
  • 19.05 – prof. dr. sc. Slaven Bertoša
    (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli)
    Istarski generalni inkvizitor Girolamo Bragadin i njegovi opisi dvigradskog područja (1651.) (I. dio)
  • 19.20 – Anton Meden
    (Udruga za očuvanje i promociju naslijeđa – Dvegrajci)
    Granice dvigradske općine u istarskom razvodu
  • 19.35 – Marko Jelenić, prof.
    (Osnovna škola Petra Studenca – Kanfanar)
    Biskupske vizitacije Kanfanara u XVII. i XVIII. stoljeću
  • 19.50 – Predah
  • 20.00 – Iva kolić, prof.
    (Šaini)
    Epidemija kolere u Kanfanaru 1855.
  • 20.15. – dr. sc. Josip Orbanić
    (Ljubljana)
    Tehnička i graditeljska baština željezničke stanice Kanfanar
  • 20.30 – Josipa Marić, mag. philol. croat. et hist.
    (Kanfanar)
    Miroslav Bulešić i njegov boravak u Kanfanaru
  • 20.45 – dr. sc. Mario Sošić
    (Brajkovići)
    Izborna i politička opredjeljenja građana općine Kanfanar od 1993.-2013. Uz 25.-tu obljetnicu višestranačja u Republici Hrvatskoj
  • 21.00 – Završetak skupa i zaključne riječi

Radujemo se Vašem dolasku!

adminLeave a comment on U Kanfanaru održana druga Mala škola povijestidvegrajci

U Kanfanaru održana druga Mala škola povijesti

U srijedu 18. svibnja 2016. u Kanfanaru je u organizaciji Udruge za očuvanje i promociju naslijeđa Dvegrajci i Osnovne škole Petra Studenca održana druga Mala škola povijesti. Namijenjena je edukaciji učenika Osnovne škole Petra Studenca Kanfanar i škola gostiju, s ciljem popularizacije povijesne znanosti i boljeg upoznavanja bogate materijalne baštine Kanfanarštine. Na Maloj školi povijesti sudjelovala je grupa učenika šestog, sedmog i osmog razreda, koji polaze izvannastavnu aktivnost Mladih povjesničara. Ove godine gosti Male škole povijesti bili su učenici Osnovne škole Svetvinčenat. Pod mentorstvom profesora povijesti Marka Jelenića, Antona Medena te Natalije Boljunčić učenici su proveli dan u istraživanju prošlosti kanfanarskog kraja. Nakon okupljanja u prostorima škole i kraćeg predavanja o povijesti Kanfanarštine prva je postaja bila crkvica Sv. Agate. Na ovom su lokalitetu prof. Natalija Boljunčić i prof. Marko Jelenić održali predavanje o crkvenom graditeljstvu ranoga srednjeg vijeka, fresko slikarstvu i njihovom značaju u poučavanju puka. Nakon povijesnog djela prof. Saša Bukvić održao je predavanje uz praktični rad o orijentaciji u prostoru korištenjem isključivo resursa koje nalazimo u prirodi. Nakon crkve Sv. Agate krenulo se prema limskom kanalu i posjetu Romualdovoj pećini. Pećina je ime dobila po pustinjaku Sv. Romualdu, koji je u njoj boravio od 1001.-1003. Tijekom obilaska pećine učenici su mnogo zanimljivih činjenica o prapovijesnom razdoblju i arheološkom značaju ovog lokaliteta mogli čuti od gosp. Antona Medena, koji se dugi niz godina bavi proučavanjem prošlosti Kanfanarštine. Pećina je bila mjesto sklanjanja ljudi još u starijem kamenom dobu pa su u njoj pronađeni predmeti kojima su se služili neandertalci i prvi homo sapiensi. Po izlasku iz pećine uslijedilo je predavanje o korištenju prapovijesnog oruđa i oružja, pri čemu su se i učenici pokušali služiti lukom i strijelom, ali i pokušali zapaliti vatru kremenom. Nakon pećine krenulo se u Dvigrad, gdje je učenicima pojašnjena svakodnevica života srednjovjekovnog grada. Učenici su tijekom boravka imali prilike upoznati bogatu povijest i značaj Dvigrada.

Marko Jelenić