Month: listopad 2016

Kontinuitet života od prapovijesti do današnjice

U kanfanarskom Domu mladih predstavljen je Dvegrajski zbornik/svezak 3, o kojem su govorili njegov glavni urednik i predsjednik Udruge Dvegrajci prof. Marko Jelenić i prof. dr. Slaven Bertoša. Marko Jelenić istaknuo je da zbornik donosi radove istraživača koji su nastupili na znanstvenim skupovima “Crtice iz povijesti Kanfanarštine” 2014. i 2015. godine te naglasio važnost proučavanja vlastitog zavičaja.

Kvalitetno djelo

– Kanfanarština je prostor na kojem su se tijekom prošlosti odvijali mnogi značajni povijesni procesi, te na kojem se kontinuitet života može pratiti od prapovijesti do današnjih dana. Zbornik je prošao stručnu recenziju, što ujedno jamči njegovu kvalitetu, kazao je Jelenić, pri tom izrazivši zahvalu brojnim suradnicima i Općini Kanfanar, čijim je sredstvima zbornik tiskan. Prof. dr. Bertoša govorio je o sadržaju zbornika kao i važnosti izdavanja ovakvih publikacija. Klara Buršić-Matijašić obradila toponimiju gradina Kanfanarštine, a Anton Meden, koristeći matične knjige i Knjigu letnica, sastavio cjelovitu listu dvigradskih načelnika, nakon čega je uslijedio njegov rad o dvigradskim i kanfanarskim načelnicima i plemićima kao krsnim kumovima kanfanarskim obiteljima. Treći rad istog autora donio je listu dvigradskih i kanfanarskih svećenika do XIX. stoljeća, također sastavljenu koristeći arhivska vrela. “Valierova vizitacija Dvigrada 1580.” tema je koju su obradili Milena Joksimović i Darko Komšo, a govori o posjeti kardinala i veronskog biskupa Agostina Valiera Dvigradu. Samanta Paronić obradila je oporuke kanfanarskih obitelji nastale u razdoblju od 1798. do 1805. godine kojim je ukazala na rad bilježnika u prošlosti. Marko Jelenić piše o demografskim pokazateljima i svakodnevnom životu u razdoblju između 1815. i 1825. godine kada se javljaju značajnije demografske krize, uzrokovane klimatskim oscilacijama i propadanjem uroda. Slijedi rad Samante Paronić o rođenjima i krštenjima u Kanfanaru između 1840. i 1850. godine, kojim se dobivaju nove spoznaje o ritmovima rođenja na ovom području.

Nadalje, trasiranje pruge na području Kanfanara, koja je bila od iznimnog značaja ne samo za kanfanarsku, već i istarsku privredu, tema je rada Josipa Orbanića. Radilo se o jednoj od glavnih željezničkih postaja na istarskoj pruzi, sa zasebnim odvojkom prema Rovinju. O kretanju broja stanovnika na Kanfanarštini od 1900. do 2011. piše Mario Sošić, analizirajući kretanje broja stanovništva po selima. Marko Jelenić još se jednim radom osvrće  na demografske prilike na Kanfanarštini između 1929. i 1945., ali i na običaje tada prisutne u puku. Stipan Trogrlić detaljno je opisao neke oblike ugrožavanja vjerskih sloboda u Župi Kanfanar od 1945. do 1966. godine, a sam zbornik zaokružuje i rad književne tematike i to iz pera Valtera Milovana o romanizmima u poeziji Marije Sošić.

Nakon predstavljanja Dvegrajskog zbornika uslijedio je i šesti znanstveni skup “Crtice iz povijesti Kanfanarštine”, na kojemu su

dr. Milena Joksimović i Darko Komšo govorili o crkvi svete Sofije u Dvigradu u svjetlu apostolske vizitacije Augustina Valiera 1580., kroz koju su vidljivi mnogi detalji iz svakodnevnog života u Dvigradu. Slaven Bertoša govorio je o istarskom generalnom inkvizitoru Girolamu Bragadinu i njegovim opisima dvigradskog područja (1651.), dok je Anton Meden svojim istraživačkim radom na terenu došao do spoznaja gdje se nalaze granice dvigradske općine opisane u istarskom razvodu, što je bila i tema njegova izlaganja.

Vizitacije

Marko Jelenić govorio je o biskupskim vizitacijama Kanfanara u XVIII. i XIX. stoljeću, odnosno bilo je riječi o sedam vizitacija, moralu puka i svećenstva te stanju crkvi i crkvenog inventara u istraženom razdoblju. Tema prof. Ive Kolić bila je epidemija kolere u Kanfanaru 1855. godine, koja je bila šire rasprostranjena bolest i koja je zahvatila čitav Poluotok.

Uslijedilo je i izlaganje dr. Josipa Orbanić na temu tehničke i graditeljske baštine željezničke stanice Kanfanar, s naglaskom na potrebi njenog očuvanja, dok je mag. Josipa Marić, govorila o

Miroslavu Bulešiću i njegovom boravku u Kanfanaru, a prof. Mario Sošić o izbornim i političkim opredjeljenjima građana Općine Kanfanar od 1993.-2013. godine. (Nina ORLOVIĆ RADIĆ)

Glas Istre

Crtice iz povijesti Kanfanarštine

Udruga Dvegrajci i Općina Kanfanar imaju čast pozvati Vas na znanstveni skup “Crtice iz povijesti Kanfanarštine” i predstavljanje trećeg broja “Dvegrajskog zbornika” koji će se održati 13. listopada 2016. u 18:30 u Domu mladih u Kanfanaru.

Program izlaganja:

  • 18.30 ‒ Pozdravne riječi organizatora i počasnih gostiju i predstavljanje trećeg broja Dvegrajskog zbornika
  • 18.50 – dr. sc. Milena Joksimović i Darko Komšo
    (Arheološki muzej Istre)
    Crkva Svete Sofije u Dvigradu u svjetlu apostolske vizitacije Augustina Valiera 1580.
  • 19.05 – prof. dr. sc. Slaven Bertoša
    (Sveučilište Jurja Dobrile u Puli)
    Istarski generalni inkvizitor Girolamo Bragadin i njegovi opisi dvigradskog područja (1651.) (I. dio)
  • 19.20 – Anton Meden
    (Udruga za očuvanje i promociju naslijeđa – Dvegrajci)
    Granice dvigradske općine u istarskom razvodu
  • 19.35 – Marko Jelenić, prof.
    (Osnovna škola Petra Studenca – Kanfanar)
    Biskupske vizitacije Kanfanara u XVII. i XVIII. stoljeću
  • 19.50 – Predah
  • 20.00 – Iva kolić, prof.
    (Šaini)
    Epidemija kolere u Kanfanaru 1855.
  • 20.15. – dr. sc. Josip Orbanić
    (Ljubljana)
    Tehnička i graditeljska baština željezničke stanice Kanfanar
  • 20.30 – Josipa Marić, mag. philol. croat. et hist.
    (Kanfanar)
    Miroslav Bulešić i njegov boravak u Kanfanaru
  • 20.45 – dr. sc. Mario Sošić
    (Brajkovići)
    Izborna i politička opredjeljenja građana općine Kanfanar od 1993.-2013. Uz 25.-tu obljetnicu višestranačja u Republici Hrvatskoj
  • 21.00 – Završetak skupa i zaključne riječi

Radujemo se Vašem dolasku!

© 2017 Dvegrajci

Theme by Anders NorenUp ↑