Za velebnu baziliku sv. Sofije koju je sredinom XVII st. opisao novigradski biskup Tomassini kao veliku i lijepu te starine i vrijednosti koje su u njoj, napuštanjem Dvigrada nedugo nakon toga te nakon što se početkom XIX st. srušio krov, došao je kraj.Do danas je ona više puta istraživana od arheologa pa nam njihovo tumačenje može dosta toga reći o povijesti te crkve. Samo ime titulara govori da je ta crkva jako stara. Nju prate nalazi iz starokršćanske i ranobizantske preko ranosrednjovjekovne i romaničke do gotičke i kasnosredovjekovne kulture.Crkva koja je podignuta na najvišem platou naselja negdje u V/ VI st. bila je proširivana kasnije u Vfflst. kada joj je bočno još dodana krstionica. Kako se kršćanstvo širilo ili se naselje povećavalo u XI st., troapsidalna starija crkva biva proširena u dužini i bočno u trobrodnu i troapsidalnu baziliku kakvu mi danas možemo na temelju ostataka poznati.Kada su se crkve proširivale, moralo se one manje i starije rušiti. Tako se i u poslijednjoj fazi kada se gradila bazilika, rušila ona iz VIII st. čijim se materijalom gradila veća. Crkve iz tog vremena imale su karakterističan namještaj ukrašen troprstim pleterom u kamenu koji je odvajao svetište od prostora za puk a čijih je djelova nađeno u podu i zidovima bazilike kao građevni materijal.Za imati bolje u vidu opći izgled crkve treba spomenuti da se na desnoj lađi ,do oltara, nalazila krstionoca a u nastavku južnog zida i zida srednje lađe dizao se zvonik-kula dok je s druge strane,istočno od sjevernog ulaza u XVst. bila izgrađena sakristija. Kada je početkom XX st. vrsni istraživač A.Gnirs istraživao baziliku sv. Sofije bio je uvjeren da se pod bazilikom nalazi kripta. Danas su arheolozi skeptični na tu tvrdnju jer je istraživanjem utvrđeno daje istočni dio bazilike građen na živcu a zapadni na nasipu. Propovjedaonica koja se nalazi u kanfanarskoj župnoj crkvi (XIII/XIVst), donesena je iz Dvigrada, međutim, u dvigradskoj bazilici pronađeni su fragmenti ploče koja je po dimenzijama i po motivu (križ koji je okružen vegetativnim motivom loze) ista kao i ona na propovjedaonici. Moguće je da je ta ploča kao i ona koja predstavlja Jaganjca Božjeg, bila prije oltarna pregradna ploča starije faze jer se po motivima (starokršćanski) i načinu izrade (plići reljef), ne uklapaju u komplet propovjedaonice ili se dotična ploča mogla razbiti pri montaži.

Poznato nam je da su nakon napada na Dvigrad 1382.godine, venecijanska vojska potpomognuta s onom iz sv.Lovreča ,kada grad biva rušen i pljačkan, iz crkve sv. Sofije biva ukraden i odnesen u svetlovrečku crvu kameni sarkofag s moćima svetih Vetora i Korone gdje se i danas nalazi.To je u ono vrijeme bio najbezobzirniji čin koji se poraženome mogao učiniti jer si mu iz crkve ukrao zaštitnike.Bilo bi lijepo kada bi taj sarkofag bio vraćen, jer on tamo gdje se nalazi, nijemo svjedoči o bezobzirnosti i pohlepi onih koji su ga tamo ponijeli. Ako se opet vratimo na opis bazilike sv. Sofije koju opisuje biskup Tomassini, ne možemo a da se ne zapitamo, a što je s ostalim namještajem, gdje je glavni mramorni oltar koji je u reljefu prikazivao Majku Božju? Kamo je nestala krstionica i sve ostalo? Na ta pitanja možda nikad nećemo znati odgovor.

Anton Meden

GPS kordinate lokacije: 45o07’38.32”N – 13o48’42.40”E