Kanfanarci protestiraju zbog šteta od miniranja

KANFANAR – Prolaz istarskog »ipsilona« ispod željezničke pruge Divača – Pula kod Kanfanara je zacijelo jedan od najsloženijih zahvata prilikom izgradnje ove prometnice. Graditelji naime namjeravaju izgraditi prolaz s dvije kolovozne trake bez zaustavljanja prometa prugom. Dodatni je problem blizina brojnih obiteljskih kuća. Brza cesta ovdje naime prolazi između Kanfanara i obližnjih Burića a mora se ukopati na nekim mjestima i do 16 metara. Prilikom miniranja prilaza podvožnjaka pruzi pojavile su se prve štete na okolnim kućama. Došlo je do napuknuća stropova, zidova i fasada a strahuje se da će nastradati i cistrene. Građani koji ovdje žive obratili su se svojoj općini. Općinska uprava je intervenirala kod izvođača radova pa je ovog vikenda na gradilištu boravili stručnjaci Seizmološkog zavoda Hrvatske kako bi utvrdili da li se miniranja obavljaju u granicama normale.

Budući da je gradilište osigurano građani su već angažirali sudskog vještaka za građevinarstvo i napravili elaborate šteta na svojim objektima. Ovog su vikenda upozorili izvođače radova da u slučaju nastajanja novih šteta namjeravaju zatražiti sudsku zaštitu. Smatraju da se štete mogu izbjeći ako se miniranja izvedu s manjim punjenjima iako bi to malo usporilo radove. Rekli su nam da bi željeli da se spor riješi na kulturan način, bez sudskih sporova te da su ponajviše zainteresirani da ne dođe do novih šteta jer veća miniranja tek slijede.

Štete i u Kraškoj jami kod Burića

Dosadašnjim načinom miniranja na podvožnjaku nezadovoljni su i u kanfanarskoj Udruzi za zaštitu i promicanje prirodnih i kulturnih zmanenitosti Kanfanarštine »Dvegrajci«. U blizini gradilišta nalazi se naime jedna od najljepših kraških jama u Istri, lako su graditelji »ipsilona« upoznati s time te su jamčili da se prilikom miniranja neće ništa desiti izvidom Speološkog društva »Istra« je utvrđeno da je došlo do napuknuća stijena i siga u jami. Prilikom probijanja trase graditelji su naišli i na nove jame ali su ih na brzinu zatrpali iako je bilo načelno dogovoreno da će se nova nalazišta ispitati. Jama kod Burića ima naime nekoliko uskih prolaza i speolozi vjeruju da je povezana sa još nekoliko kraških fenomena.

»Dvegrajci« nisu zadovoljni ni zaštitom pećine Pećinovac koja se nalazi u zoni čvorišta »ipsilona« kod Okreta. Na toj je lokaciji naime bilo predviđeno navođenje materijala, lako je to dogovorom sa »Bina Istrom« spriječeno na gornjem sloju pećine su skinute naslage zemlje i sada za kiša u nju prodire voda. U kanfanarskoj udruzi strahuju da će zimi led učiniti svoje te da će doći do oštećenja poćine u kojoj su nađeni ostaci boravka čovjeka iz brončanog doba. I »Dvegrajci« su zatražili zaštitu svoje općine koja je upozorila graditelje s njihovim primjedbama pa očekuju da se slični incidenti više neće ponavljati.

A. POKRAJAC – Glas Istre

Obnovljen spomenik Petru Studencu

KANFANAR – Svečanom misom posvećenom stotoj obljetnici smrti kanfanarskoga župnika, narodnjaka i hrvatskog preporoditelja Petra Studenca, koju je predvodio istarski biskup u miru msgr. Anton Bogetić, otkrivanjem obnovljenog spomenika Petru Studencu te svečanom sjednicom Općinskog vijeća stanovnici Kanfanara obilježili su blagdan Svete Sofije, zaštitnice mjesta, koji je ujedno i Dan općine.

Na svečanoj sjednici, održanoj u srijedu uvečer, u nazočnosti predstavnika Županije, gradova i općina, o razvoju Kanfanarštine govorio je načelnik Mario Červar. Napomenuo je da će gradnja »istarskog ipsilona« donijeti preporod tom dijelu Istre i riješiti osnovne probleme komunalne infrastrukture. Kanfanar se priprema za gradnju industrijske zone, a u tijeku je izradba prostornog plana i studije razvoja općine do 2010. godine. Kanfanarci će sanirati srednjovjekovne crkvice Sv. Antuna i Sv. Marije, ali ostaje pitanje kako namaknuti novac za sanaciju čuvenoga srednjovjekovnog grada Dvigrada.

Plaketa općine Kanfanar uručena je Antonu Medenu, osnivaču kulturne udruge »Dvegrajci«.

F. Žeravica – Glas Istre

Dvije nove knjige

POREČ – Akti XIII. međunarodnog kongresa za ranokršćanski arheologiju, koji je prije četiri godine održan u Splitu i Poreču, trebali su odavno izaći iz tiska, ali zakazali su sponzori i financijeri, rekao je dr. Emilio Marin, direktor Arheološkog muzeja u Splitu i jedan od urednika knjige. Ipak, u tisku je prvi od tri toma, a Marin se nada da će do kraja izaći i druga dva, od ukupno 2500 stranica.

U porečkom Zavičajnom muzeju predstavljene su zapravo »špalte« prve knjige… »Nategnuta promocija«, ali iznimno prigodna na dan proslave uvrštenja Eufrazijane na UNESCO-vu listu. Naime, u jednom od svečarskih slova, objavljenih u prvom tomu, prvi puta je javno, prije četiri godine, spomenuta činjenica da je pokrenut postupak uvrštenja Eufrazijane. Za XIII. kongres Vatikan je prigodno izradio poštanske marke redom s motivima iz Eufrazijane, a na dan proslave njezina uvrštenja, na prigodnim kovertama stoje poštanske marke tiskane za Kongres u Hrvatskoj – nabrojio je Marin, zaključujući: »Eufrazijana je pretekla Akte XIII. kongresa«. Dva poludovršena primjerka prvog toma »Akata« dr. Emilio Marin, direktor Arheološkog muzeja u Splitu, darovao je porečkom muzeju i porečkom gradonačelniku.

»Ova zavičajna čitanka ne može se mjeriti s Aktima kongresa«, rekao je dr. Josip Bratulić, promovirajući zbornik »Kanfanar i Kanfanarština«. Govoreći o kulturnopovijesnoj baštini Kanfanarštine u svjetlu proslave uvrštenja Eufrazijane na listu UNESCO-a, Bratulić je zavapio: »Kakva bi to sreća bila da je Dvigrad uspio sačuvati barem elementarni život do današnjih dana!«. Zbornik o Kanfanarštini, rečeno je, knjiga je bez znanstvanih pretenzija, načinjena s ljubavlju prema zavičaju, kakvu bi trebao imati svaki istarski kraj.

O zborniku je na svoj, jedinstveni način govorio i akademik Branko Fučić, napomenuvši da svojim doprinosom u knjizi »…nije htio gnjaviti trinaestom nogom stonoge«, već je tekst napisao tako da ga može razumjeti široki krug čitatelja. Pisao je o »Šarenom majstoru« i o tome na promociji govorio živo, sažeto i kratko, mjereći sam sebi vrijeme. A prigoda je bila barem dvostruka, jer je toga dana akademik navršio 78 godina.

Nakon promocije dvaju knjiga u Zavičajnom muzeju prikazan je i video film o Eufrazijani, te film o istarskoj baštini, zajednički rad dr Radovana Ivančevića i Arsena Dedića.

S. MATEJČIĆ – Glas Istre

Prezentacija knjige “Kanfanar i Kanfanarština”

Imamo čast pozvati Vas, na prezentaciju knjige “Kanfanar i Kanfanarština” koja će se održati u subotu, 21. ožujka 1998. godine s početkom u 15 sati.

O knjizi će govoriti akademik dr. Josip Bratulić.

Prezentacija će se održati u prostorijama O.Š. “Petra Studenca” u Kanfanaru.

Dvegrajci sami ne mogu

Malo mjesto Kanfanar u blizini Rovinja ima društvo za zaštitu i čuvanje baštine nazvano »Dvegrajci«, po susjednom Dvigradu, legendarnom srednjovjekovnom gradu.

Riječ je zapravo o dva grada – Mon Parentinu, uništenom u 14. stoljeću u ratu između Venecije i Genove, i Mon Castelu, koji je tada također bio opljačkan i spaIjen, ali je ponovno nastanjen i obnovljen, ali polovcom 17. stoljeća stanovnici su ga napustili u strahu od epidemije malarije i preselili se u susjedni Kanfanar – priča Anton Meden, predsjednik Društva za zaštitu, čuvanje i promociju baštine „Dvegrajci“. Prolazimo ulicama nekada moćnog grada, u čijoj sredini dominiraju zidine trobrodne bazilike Svete Sofije, podignute na temeljima ranokršćanske crkve. Ono što je danas ostalo od grada, u kojem je živjelo i do pet tisuća duša, samo je blijeda sjena nekadašnje mu veličine, moći i sjaja.

Po muzejima i arheološkim zbirkama čuva se dio tamošnjeg bogatstva. Tako se propovjedaonica iz 14. st s reljefom Svete Sofije od 1714. godine nalazi u kanfanarskoj župnoj crkvi Svetog Silvestra, sarkofazi Sv. Vetorea i Sv. Corone se čuvaju u crkvi u Lovreču, u Gradini je škropionica iz dvegrajske bazilike, a negdje se krije i „Drvo života“ iz 1245. i krstionica Iz 1249. godine. Mnogo toga je pohranjeno u pulskom Arheološkom i rovinjskom Zavičajnom muzeju…

Čitav kompleks Dvigrada propada. Divovski zidovi prijete urušavanjem, a mnogo toga su mještani okolnih sela proteklih desetljeća i stoljeća odnijeli i ugradili u svoje kuće, konobe i staje. Eto, i nije pošteđena ni crkvica Svetog Antuna, smještena na brežuljku ispred Dvigrada. Prije godinu-dvije netko ju je raskrio i odnio crijep, pa je jedna strana zida potpuno propala, a propast će i freska »šarenog majstora«, nepoznatog istarskog slikara iz 15. stoljeća, čije freske živih boja je istraživao akademik Branko Fučić i otkrio ih ne samo u Istri nego i u -susjednoj Sloveniji i Austriji i tako ga nazvao. Tražili smo pomoć i od Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Rijeci kako bi se krov popravio te crkvica zatvorila i tako od daljeg propadanja zaštitile ove freske i brojni glagoljski natpisi na zidovima crkvice objašnjava Meden.

„Dvegrajci“ su u listopadu održali i znanstveni skup u povodu 900 godina Kanfanara i na njemu okupili brojne znanstvenike, koji su podnijeli referate o svojim istraživanjima prošlosti Dvigrada i Kanfanara. Ponadali su se da će to biti poticaj da se ostaci divovskog Dvigrada zaštite od daljeg propadanja i stave u funkciju turizma. Ali umjesto toga urušio se zimus još jedan zid drevnoga grada.

Franjo ŽERAVICA, Večernji list

Znanstveni skup – Kanfanar i Kanfanarština

Izuzetna nam je čast pozvati Vas na Znanstveni skup koji se organizira povodom 900-te obljetnice prvog pisanog spomena Kanfanara.

Znanstverni skup održati će se 05. listopada 1996. godine u prostorijama Osnovne škole Petra Studenca u Kanfanaru s početkom u 09 sati.

Voditelj: prof. dr. Josip Bratulić
Učesnici: prof. dr. Miroslav Bertoša, prof. dr. Branko Fučić, dr. Eduard Hercigonja, mr. Marino Baldini, mr. Jakov Jelinčić, prof. Damir Matošević, dr. Tanja Perić Polonio, dr. Jelka Radauš Ribarić, vlč. Zorko Ritoša, mr. Aldo Sošić, prof. Šime Vidulin, prof. Josip Folo, mr. Nevio Šetić

Kako očuvati i zaštiti kulturno naslijeđe

KANFANAR – U OŠ „Petar Studenac“ okupilo se tridesetak kulturnih entuzijasta s područja Istre, između kojima poznati stručnjaci iz oblasti kulture, znanosti, arheologije, etnologije, povijesti, isto tako crkvenog, javnog i gospodarskog života, koji su se odazvali pozivu inicijativna odbora Udruge »Dvegrajci« za njeno osnivanje. Cilj i zadatak ove Udruge je očuvanje i promicanje naslijeđene kulturne baštine, osobito važnih lokaliteta poput Dvigrada ili Romualdove pećine, kao i cijele Kanfanarštine – kako je to istakao inicijator ovog skupa Antun Meden. Dakako, iz opširne i konstruktivne rasprave, kojoj su ton davali poznati stručnjaci na ovom području djelatnosti, od arhitekte i kipara Antonia Rubbija, koji ovo područje predobro poznaje, a obrađivao ga je i kao stručnjak nekadašnje rovinjske općine, Marino Baldini iz porečkog Narodnog muzeja, Tihana Fabijanić Stepinac, ispred ICAM-a, do Marijana Jelinčića iz Povijesnog arhiva Pazin…, vidljiva je težnja samih Kanfanaraca, okupljenih oko ove Udruge, da učine jednu svekoliko kulturnopovijesnu sintezu građe i područja u jednu moguću monografiju – zbornik.

Da bi se takvo što odista moglo ubrzo realizirati govore i činjenice da 1996. Kanfanarština obilježava 900. obljetnicu od prvog spomena imena, što svakako traži jedan stručan i opširan prikaz. Zadovoljstvo je to što je već podosta materijala i građe donekle obrađeno u raznim djelima, knjigama, zbornicima i kod mnogih autora, što je potrebno objediniti i objaviti u jedno novo djelo. To bi bio i prvi konkretan zadatak Udruge „Dvegrajci“ i izabranog rukovodstva, počevši od jednog uredničkog odbora koji će okupiti radove i autore, pa sve do podrške onih koji bi pripremali jedan znanstveni skup, a rezultat kojega bi bila ta željena monografija – zbornik.

Bez sumnje će „Dvegrajci“ uspjeti u svojoj namjeri, tim više jer su se samom osnivanju Udruge odazvali prije svega oni koji potječi s ovog područja a u životu i utjecaju ove županije zauzimaju značajne uloge. Bez obzira što na samom činu osnivanja nisu bili prisutni i »politički« predstavnici općine i županije. Također, ovo udruženje je dijelom potaknuto i kroz samu mjesnu školu, a ravnateljica škole Ana Gjenero najavila je kao prve zadatke samih učenika i nastavnika edukativan rad na zaštiti i očuvanju okoline, upoznavanju s kulturnim naslijeđem užeg zavičaja, te kroz tzv. ljetnu školu i radionice te konkretan rad i kreiranje.

M. ĆURIĆ – Glas Istre

»Dvegrajci« čuvaju baštinu

KANFANAR — U Kanfanaru je u subotu bila osnivačka skupština Udruge za očuvanje i promociju pučkog naslijeđa »Dvegrajci«, a sudjelovali su stručnjaci za arheologiju, povijest i muzeologiju. Među ostalima sudjelovali su Tihana Fabijanić-Stepinac, predsjednica Istraživačkog centra Motovun, msgr. Anton Hek, ravnatelj Pazinskog kolegija klasične gimnazije, mr. Jakov Jelinčić, ravnatelj Povijesnog arhiva Pazin, Ondina Krnjak, predstavnica Arheološkog muzeja Pula, Marino Baldini, ravnatelj Zavičajnog muzeja Poreč i Šime Vidulin, predsjednik Gospodarske komore Istarske županije.

Područje općine Kanfanar kod Rovinja riznica je spomenika prošlosti. Najpoznatiji srednjovjekovni grad Dvigrad, koji je u 17. stoljeću izumro od kuge, imao je statut još u 14. stoljeću, a još danas čeka prevođenje i obradu. Iduće godine Kanfanar slavi 900 godina spominjanja u starim zapisima.

Pokretač Udruge i okupljanja istarskih stručnjaka jest predsjednik Osnivačke skupštine i zaljubljenik u prošlost Kanfanara Antun Meden, koji će vjerojatno biti i predsjednik Izvršnog odbora Udruge.

Franjo Žeravica – Večernji list