KANFANAR – U župnoj crkvi Sv. Silvestra saniraju se grobnice koje su pronađene pri zamjeni betonskog poda kamenim pločama. Okviri i kamene ploče koje pokrivaju grobnice podižu se pa će sada biti u razini novog poda, vidljive posjetiteljima. Kako nam je rekao Branko Orbanić, direktor specijalizirane žminjske tvrtke Kapitel koja izvodi konzervatorska radove, razina grobnica pratit će geodetski određenu ravninu između prostora ispod oltara i ulaza u crkvu, a novo kameno popločenje postavit će se između grobnica.

Ploče kojima će se popločati crkva posebnim će se tehnološkim postupkom tako obraditi da će poprimiti izgled staroga kamena kojim su građene grobnice. Postavit će se u hidraulički vapneni mort koji »diše«, čime će se spriječiti mjestimično podizanje partera oko poda, što se događalo jer su grobnice bile pokrivene betonskom smjesom.

Orbanić tvrdi da će to po svemu biti ogledan primjer kako bi se trebali obnavljati kameni podovi u starim crkvama, koji će se primjenjivati i u drugim sakralnim objektima.

Upravo su mjestimično podizanje poda i nastajanje neravnina jedni od razloga za popločavanje crkve kamenom. Konzervatori smatraju da su neravnine stvarale grobnice koje je cementni pod hermetički zatvorio, što će se sada izbjeći.

U crkvi su otkrivene čak 23 grobnice, za koje nisu znali ni najstariji mještani. Otkriće je poremetilo prvobitni plan popločavanja. Kanfanar je na duže vrijeme ostao bez župne crkve, a konzervatorski radovi su poskupjeli prije njihovog početka. Osnovan je poseban odbor koji čine predstavnici biskupije, župe, Općine i konzervatora te je odlučeno da se grobnice podignu na razinu novog poda, a dodatne radove, koji će vjerojatno dostići 200 tisuća kuna, platit će Općina Kanfanar.

Konzervator u Ministarstvu kulture Željko Bistrović, koji je preuzeo nadzor nad ovim radovima, rekao nam je da je ovoliki broj grobnica u crkvi, s velikim brojem kostura, svojevrsno iznenađenje, ali ne i misterij. Naime, u srednjem vijeku je bilo uvriježeno ukopavanje vjernika u crkvu. Oni su željeli biti pokopani što bliže oltaru, pogotovo oni koji su potpomagali Crkvu. Otud i tako veliki broj grobova i kostura u crkvi u Kanfanaru, koji je nakon propasti Dvigrada preuzeo njegovu ulogu.

Predsjednik kanfanarske udruge za promicanje povijesnog nasljeđa Dvegrajci, Anton Meden, popisao je imena koja su vidljiva na poklopcima grobnica. Među njima ima i zanimljivih osobnosti, poput jednog od posljednjih dvigradskih kanonika Jure Georgiusa Korenića, o kojem je istražujući Dvigrad pisao povjesničar Miroslav Bertoša. Tu su i grobovi svećenika Mihaela Sošića iz Sošići iz 1713. i Mateja Matuhance iz 1740. godine. Na nadgrobnim pločama mogu se raspoznati prezimena tadašnjih kanfanarskih obitelji Maružin, Vičić, Basilico, Pilković, Vidolin, Marić, Meden i Okret, od kojih se većina održala i do danas. Po ondašnjem običaju djeca su se ukopavala zajedno pa je na njihovoj grobnici natpis inocenti – nevini.

Prema natpisima na kamenim pločama, grobnice su nastajale u 18. stoljeću, počevši od 1713., godinu dana prije nego što je u crkvu preseljena znamenita kamena gotička propovjedaonica Sv. Sofije iz one u Dvigradu, kojem je ova svetica bila zaštitnica. Najkasnija je grobnica datirana u 1802., nakon čega je vjerojatno izgrađeno groblje izvan crkve.

Orbanić najavljuje završetak radova do Božića da bi kanfanarska crkva zasjala u novom svjetlu za najveći katolički blagdan, ali i za Staru godinu, kada se u Kanfanaru obilježava patron župe Sv. Silvestar, kojem je posvećena crkva. Najteži dio posla, podizanje i podzidavanje okvira i ploča grobova, u tijeku je. Kamene ploče pripremaju se u pazinskom Kamenu, a u Kanfanar će stići sredinom mjeseca.

A.POKRAJAC – Glas Istre