KANFANAR – Udruga Dvegrajci, koja se bavi očuvanjem i promicanjem kulturne i prirodne baštine Kanfanarštine, prošlog je vikenda organizirala akciju čišćenja i uređenja gradine Kašteljir sjeverno od Kanfanara, na južnoj padini Limske drage. Na donjem platou gradine, podno nedavno obnovljene romaničke crkve Sv. Agate iz 11. stoljeća, postoji pećina iz koje na dva mjesta izvire voda. Na platou je još sedam izvora koji su, sve dok Kanfanar nije dobio vodovod, bili važni za opskrbu pitkom vodom. Uz izvore su kasnije napravljeni kanali u kojima se skupljala voda i preko pročistača ispuštala u veliku cisternu. Starije Kanfanarke se još sjećaju kako su za suša u brentama nosile vodu na leđima do svojih kuća.

Zbog vode su oko Kašteljira u ta vremena pasla stada ovaca pa ga nije trebalo čistiti. Budući da više nema ni ovaca ni ovčara, raslinje je prekrilo gradinu, a ulaz u pećinu i prilaz izvorima je potpuno obrastao šikarom. Dvadesetak ljubitelja prirode uspjelo je ‘ ukloniti raslinje pa je Kašteljir zasjao nekadašnjim sjajem. Kako bi dočarali ugođaj nekadašnjeg života na gradini, Dvegrajci su sa sobom poveli arheologa Darka Komšu iz Arheološkog muzeja Istre i etnologa Roberta Bilića iz Etnološkog muzeja Istre. Komšo i Bilić su, uz predavanje o životu u gradinama, demonstrirali razne vještine nekadašnjih stanovnika.

Tako su Dvegrajci mogli vidjeti kako se u prapovijesti palila vatra kremenom i štapom na drvetu te kako se izrađivalo oružje za lov, od luka i strelica do noževa od kamena.

Kašteljir potječe iz brončanog doba, a prostire se od crkve Sv. Agate na nekoliko platoa do strme padine Limske drage. Nastao je oko pećine i izvora vode, koji su s dubokom, plodnom i vlažnom Limskom dragom bili pravo utočište prvim lovcima i skupljačima bilja. Početkom stoljeća locirao ga je tršćanski arheolog Marchesetti, pa je ušao u katalog tadašnjeg pulskog Gradskog muzeja. Imao je tri reda bedema, koji su obrubljivali pojedine uzvisine. Prema opisima tadašnjih arheologa bedemi su bili savršeno vidljivi, a kroz njih je prilazila i cesta za Barat, na drugoj strani Limske drage.

Kašteljir je istraživan i nakon Drugog svjetskog rata, kada se okolna zemlja još obrađivala, pa su tu pronađeni dijelovi keramike . Prostor gradine je danas zarastao i nepregledan. Dvegrajci žele to promijeniti pa prema svojim planovima, koje podržava Općina Kanfanar, na ovom području namjeravaju urediti prvi mali ekopark na Kanfanarštini. U udruzi koja je od zaborava spasila mnoge znamenitosti ovoga kraja već razmišljaju i o drugom etnoparku, lokvi Škarpeniž istočno od Kanfanara. Na tom je mjestu također izvor koji je punio lokvu, čije je dno nekad bilo puno vodenog bilja koje se penjalo preko tri reda stijena. Danas je pola lokve zatrpano jalovinom obližnjeg kamenoloma koji će se uskoro zatvoriti, čime će se omogućiti i obnova Škarpeniža.

A. POKRAJAC – Glas Istre