Category: priroda

Proljetna akcija čišćenja

Kao što je uobičajeno za Dvegrajce i ove se godine krenulo u proljetnu akciju čišćenja. Za čišćenje se odabrala lokacija Kašteljira pošto su neki od izvora bili dobrahno zarasli kao i put koji vodi od izvora do stare makadamske ceste Vidulini – Barat.

Kako je i Dobrovoljno vatrogasno društvo imalo u planu prokrčiti protupožarni put od dna Drage do Kašteljira za akciju se odabrao isti termin tako da je na kraju sve završilo zajedničkim druženjem na Kašteljiru uz roštilj.

Limski kanal vratiti kupačima i sportašima

Prvo javno izlaganje i rasprava o Prostornom planu područja posebnih obilježja Limskog zaljeva i Limske drage ukazala je na nezadovoljstvo stanovnika okolnih naselja režimom zaštite, koji onemogućava rekreativne aktivnosti u Limu pa čak i kupanje na tom prostoru. Izražena je i bojazan da uzgoj ribe utječe na čistoću mora. Najviše je primjedbi bilo na zabranu kupanja, (ne)pridržavanje režima plovidbe i uzgoj ribe u Limskom kanalu.

Anton Meden iz kanfanarske udruge Dvegrajci svoju je skepsu prema uzgoju potkrijepio slabijom pojavnošću alge posidonije i školjaka. Mario Sošić iz Brajkovića ustvrdio je da se štiti flora i fauna, ali se tjeraju ljudi, koji se ne mogu kupati ni ondje privezati čamce. Na zabranu kupanja i slabu kontrolu plovila, kojima treba odrediti koridore u kojima se mogu kretati, upozorio je i Armando Čekić iz Sošića. Mario Žufić iz Rovinja je pak tražio omogućavanje izletničkog ronjenja s bocama, a Marinko Rakit iz rovinjske gljivarske udruge Lim je za »izgon« uzgoja brancina i orada.

Alfio Matošević iz Limskog kanala je, također apelirajući na dopuštanje mogućnosti kupanja i rekreacije, podsjetio da je Marimirna povukla uzgojne kaveze prema izlazu iz Lima. Tražio je da se stoga obnovi povremeni izlov, kao u Tarskoj vali, čime bi se »preoralo« ustajalo dno u kojem riba više nema hrane pa se zadržava ispod kaveza i u kraju je više nije moguće ni vidjeti. Načelnik Općine Kanfanar Anton Modesto smatra da se planski i pod posebnim režimom mogu omogućiti rekreacijske aktivnosti, kupanje, ribolov i ronjenje, uz dogovor o detaljima s Naturom Histricom.

Najoštriji je u svom istupu bio Miodrag Pokrajac iz Rovinjskog Sela, predstavivši se kao predsjednik inicijativnog odbora za osnivanje ribolovne sportske udruge Limski biser, čiju je predstavku izrađivačima plana predao Josip Brstilo iz Rovinja. Po njemu, uzgoj ribe je zagadio Lim, ispod kaveza nalaze se velike naslage riblje hrane, vidljivost u moru je sve slabija i sve je manje divlje ribe i školjaka. Predložio je da se uzgoj premjesti u otvoreniju Budavu, a Lim, u kojem je cirkulacija vode slabija pa se ne može obnavljati, namijeni sportu i rekreaciji, te da o redu brinu rendžeri.

Očuvano područje velikih mogućnosti

Predstavljajući plan u ime izrađivača, županijskog Zavoda za prostorno uređenje, ravnateljica Ingrid Paljar istakla je da su u njega uključene sve odrednice planova Rovinja i Vrsara te Sv. Lovreča, Kanfanara, Žminja, Tinjana i Sv. Petra u Šumi, čiji teritorij ulazi u ovo područje. Cilj je da se na području od 11 tisuća hektara valorizira prirodna, krajobrazna i kulturna baština, ali ne tako da se zaustavlja razvoj.

Limski kanal i šuma Kontija zaštićeni su još 1964. godine, more i podmorje Lima 1980., a priroda je dosad degradirana samo na području vrsarskog aerodroma i turističkog naselja Valalta pa se oni izuzimaju iz režima zaštite. Novi plan će onemogućiti širenje postojećih građevinskih područja na terene od posebne vrijednosti i utvrditi minimum njihove infrastrukturne uređenosti. Atraktivno područje, bogato zaštićenim krajolicima i kulturnim dobrima, ostaje i dalje otvoreno za posjećivanje, zbog čega postojeća luka ostaje u režimu javnog prometa, a uz sadašnje pješačke i biciklističke staze planiraju se i nove. Poljoprivredne parcele zapremaju više od petine površine, a usmjeravat će se prema ekološkom načinu proizvodnje i razvoju seoskog turizma pa će se na kompleksima većim od dva hektara moći izgraditi i gospodarske poljoprivredne zgrade.

Bogatstvo i raznolikost prirode

O zaštiti prirode posebno je govorila Latinka Janjanin, koja je istaknula da je ovo područje bogato zaštićenim životinjskim vrstama i ima niz prirodnih staništa, 40 lokvi, 23 speleoloških objekata i četiri izvora. Posebno je značajan pomorski rezervat, dio Limskog kanala koji nadzire Natura Histrica. Lim je bogat brojnim vruljama koje hranjivim solima prihranjuje more pa je ovdje već tradicionalan uzgoj školjaka, a uzgaja se i riba, pri čemu je godišnja proizvodnja 250 tona.

Po zaključcima stručnih tijela, utjecaj uzgajališta je blag i usmjeren na akvatorij ograničen na područje ispod uzgojnih jedinica te je zasad ekološki održiv. Janjanin je te podatke potkrijepila i snimkama s podvodnih motrenja koje je sama obavila. Roneći na tri lokacije, na ulazu u Lim, središnjem dijelu uz uzgojne kaveze i na vrhu Lima, snimila je očuvane životne zajednice morske flore i faune. Ispod kaveza je nešto slabija vidljivost, ali nije zabilježena pojava crnog mulja.

Milorad Pokrajac je izrazio sumnju u rezultate mjerenja te Janjanin uputio gdje bi trebala roniti.

I Janjanin i Paljar su inzistirale da se pisane primjedbe na plan, koje se mogu dati do 20. veljače, argumentiraju, ako je moguće i grafički, te da se ne temelje na »čuo i vidio«. U postupku donošenja plana, rečeno je, uzet će se u razmatranje svaka argumentirana primjedba.

Aldo POKRAJAC – Glas Istre

Kašteljir će biti prvi ekopark na Kanfanarštini

KANFANAR – Udruga Dvegrajci, koja se bavi očuvanjem i promicanjem kulturne i prirodne baštine Kanfanarštine, prošlog je vikenda organizirala akciju čišćenja i uređenja gradine Kašteljir sjeverno od Kanfanara, na južnoj padini Limske drage. Na donjem platou gradine, podno nedavno obnovljene romaničke crkve Sv. Agate iz 11. stoljeća, postoji pećina iz koje na dva mjesta izvire voda. Na platou je još sedam izvora koji su, sve dok Kanfanar nije dobio vodovod, bili važni za opskrbu pitkom vodom. Uz izvore su kasnije napravljeni kanali u kojima se skupljala voda i preko pročistača ispuštala u veliku cisternu. Starije Kanfanarke se još sjećaju kako su za suša u brentama nosile vodu na leđima do svojih kuća.

Zbog vode su oko Kašteljira u ta vremena pasla stada ovaca pa ga nije trebalo čistiti. Budući da više nema ni ovaca ni ovčara, raslinje je prekrilo gradinu, a ulaz u pećinu i prilaz izvorima je potpuno obrastao šikarom. Dvadesetak ljubitelja prirode uspjelo je ‘ ukloniti raslinje pa je Kašteljir zasjao nekadašnjim sjajem. Kako bi dočarali ugođaj nekadašnjeg života na gradini, Dvegrajci su sa sobom poveli arheologa Darka Komšu iz Arheološkog muzeja Istre i etnologa Roberta Bilića iz Etnološkog muzeja Istre. Komšo i Bilić su, uz predavanje o životu u gradinama, demonstrirali razne vještine nekadašnjih stanovnika.

Tako su Dvegrajci mogli vidjeti kako se u prapovijesti palila vatra kremenom i štapom na drvetu te kako se izrađivalo oružje za lov, od luka i strelica do noževa od kamena.

Kašteljir potječe iz brončanog doba, a prostire se od crkve Sv. Agate na nekoliko platoa do strme padine Limske drage. Nastao je oko pećine i izvora vode, koji su s dubokom, plodnom i vlažnom Limskom dragom bili pravo utočište prvim lovcima i skupljačima bilja. Početkom stoljeća locirao ga je tršćanski arheolog Marchesetti, pa je ušao u katalog tadašnjeg pulskog Gradskog muzeja. Imao je tri reda bedema, koji su obrubljivali pojedine uzvisine. Prema opisima tadašnjih arheologa bedemi su bili savršeno vidljivi, a kroz njih je prilazila i cesta za Barat, na drugoj strani Limske drage.

Kašteljir je istraživan i nakon Drugog svjetskog rata, kada se okolna zemlja još obrađivala, pa su tu pronađeni dijelovi keramike . Prostor gradine je danas zarastao i nepregledan. Dvegrajci žele to promijeniti pa prema svojim planovima, koje podržava Općina Kanfanar, na ovom području namjeravaju urediti prvi mali ekopark na Kanfanarštini. U udruzi koja je od zaborava spasila mnoge znamenitosti ovoga kraja već razmišljaju i o drugom etnoparku, lokvi Škarpeniž istočno od Kanfanara. Na tom je mjestu također izvor koji je punio lokvu, čije je dno nekad bilo puno vodenog bilja koje se penjalo preko tri reda stijena. Danas je pola lokve zatrpano jalovinom obližnjeg kamenoloma koji će se uskoro zatvoriti, čime će se omogućiti i obnova Škarpeniža.

A. POKRAJAC – Glas Istre

Očišćena atraktivna jama kod sela Burići

KANFANAR – Pod pokroviteljstvom Općine i u organizaciji udruge »Dvegrajci« i Speleološkog društva »Istra« iz Pazina, proteklog je vikenda očišćena jama kod sela Burici, jedna od najljepših u istarskom podzemlju. Pazinski speleolozi koji su sudjelovali u istraživanju ove jame spremno su se odazvali pozivu Dvegrajaca pa je iz podzemlja uklonjen godinama ondje odlagan otpad. Ulaz u jamu je uzak pa se razmišljalo i o njegovu zatvaranju, ali bi to onemogućilo prolaz šišmiša koji ondje obitavaju. Stoga je odlučeno da se pregradi rešetkama.

Predsjednik SDa »Istra« Radenko Sloković rekao nam je da će se posjetitelji jame sada moći spustiti na očišćenu površinu, a ne na smeće, kao što je to bilo prije. Pazinski speleolozi stalno obilaze istarske spilje, a u onu kod Burica spuštali su u posljednje dvije godine 20ak puta. Ističu da su zgroženi devastacijom koju čine neodgovorni posjetitelji lomljenjem kamenih ukrasa, stvaranih stoljećima. U posljednjih godinu dana devastirane su tako jame u Feštinima i Modrušanima, a nekoliko je puta provaljeno u Romualdovu pećinu u Limskom kanalu. To je zabilježeno i objavljeno na web stranicama društva »Eko Pazin« www.ice.hr/ekopazin/podzemlje htm.

Speleolozi su razgovarali s »Dvegrajcima« i načelnikom općine Antonom Modestom o potrebi osnivanja sekcije u Kanfanaru koja bi skrbila o brojnim jamama na području ove općine.

Jamu kod sela Burici 1996. godine počeli su istraživati speleolozi iz Pazina i Poreča. Dosad je istražena do 127 metara dubine. Zanimljivo je da se odmah po ulazu u jamu na 15 metara stiže u dvoranu bogatu sigama. Nakon prolaza kroz pukotinu stiže se u veću, s brojnim stalaktitima, stalagmitima, stupovima i draperijama od bijele do crvenkaste boje. Između njih je slap visine pet metara, koji se slijeva rubom dvorane dugačke 20 metara i nestaje u uskoj pukotini. Voda se potom opet pojavljuje u nižim dijelovima. Posred dvorane je otvor širine 70 centimetara, koji se spušta 40 metara u dubinu do manjeg proširenja.

Posljednja istraživanja pokazala su da od velike dvorane pet prolaza vodi do manjih u većim dubinama. Jamu u Burićima moći će posjetiti manje grupe znatiželjnika i to pod vodstvom speleologa. Trebala bi ući u krug istarskih podzemnih atrakcija koje će se moći organizirano obilaziti. O istraživanjima te jame speleolozi »Istre« sastavili su poseban elaborat i poslali ga »Naturi Histrici«, s kojom usko surađuju i koja upravlja njome. Ta je ustanova Ministarstvu zaštite okoliša i prostornog uređenja uputila zahtjev za proglašenjem jame u Burićima geološkomorfološkim spomenikom prirode, što je sad u tijeku.

A. POKRAJAC – Glas Istre

Kanfanarci protestiraju zbog šteta od miniranja

KANFANAR – Prolaz istarskog »ipsilona« ispod željezničke pruge Divača – Pula kod Kanfanara je zacijelo jedan od najsloženijih zahvata prilikom izgradnje ove prometnice. Graditelji naime namjeravaju izgraditi prolaz s dvije kolovozne trake bez zaustavljanja prometa prugom. Dodatni je problem blizina brojnih obiteljskih kuća. Brza cesta ovdje naime prolazi između Kanfanara i obližnjih Burića a mora se ukopati na nekim mjestima i do 16 metara. Prilikom miniranja prilaza podvožnjaka pruzi pojavile su se prve štete na okolnim kućama. Došlo je do napuknuća stropova, zidova i fasada a strahuje se da će nastradati i cistrene. Građani koji ovdje žive obratili su se svojoj općini. Općinska uprava je intervenirala kod izvođača radova pa je ovog vikenda na gradilištu boravili stručnjaci Seizmološkog zavoda Hrvatske kako bi utvrdili da li se miniranja obavljaju u granicama normale.

Budući da je gradilište osigurano građani su već angažirali sudskog vještaka za građevinarstvo i napravili elaborate šteta na svojim objektima. Ovog su vikenda upozorili izvođače radova da u slučaju nastajanja novih šteta namjeravaju zatražiti sudsku zaštitu. Smatraju da se štete mogu izbjeći ako se miniranja izvedu s manjim punjenjima iako bi to malo usporilo radove. Rekli su nam da bi željeli da se spor riješi na kulturan način, bez sudskih sporova te da su ponajviše zainteresirani da ne dođe do novih šteta jer veća miniranja tek slijede.

Štete i u Kraškoj jami kod Burića

Dosadašnjim načinom miniranja na podvožnjaku nezadovoljni su i u kanfanarskoj Udruzi za zaštitu i promicanje prirodnih i kulturnih zmanenitosti Kanfanarštine »Dvegrajci«. U blizini gradilišta nalazi se naime jedna od najljepših kraških jama u Istri, lako su graditelji »ipsilona« upoznati s time te su jamčili da se prilikom miniranja neće ništa desiti izvidom Speološkog društva »Istra« je utvrđeno da je došlo do napuknuća stijena i siga u jami. Prilikom probijanja trase graditelji su naišli i na nove jame ali su ih na brzinu zatrpali iako je bilo načelno dogovoreno da će se nova nalazišta ispitati. Jama kod Burića ima naime nekoliko uskih prolaza i speolozi vjeruju da je povezana sa još nekoliko kraških fenomena.

»Dvegrajci« nisu zadovoljni ni zaštitom pećine Pećinovac koja se nalazi u zoni čvorišta »ipsilona« kod Okreta. Na toj je lokaciji naime bilo predviđeno navođenje materijala, lako je to dogovorom sa »Bina Istrom« spriječeno na gornjem sloju pećine su skinute naslage zemlje i sada za kiša u nju prodire voda. U kanfanarskoj udruzi strahuju da će zimi led učiniti svoje te da će doći do oštećenja poćine u kojoj su nađeni ostaci boravka čovjeka iz brončanog doba. I »Dvegrajci« su zatražili zaštitu svoje općine koja je upozorila graditelje s njihovim primjedbama pa očekuju da se slični incidenti više neće ponavljati.

A. POKRAJAC – Glas Istre

© 2017 Dvegrajci

Theme by Anders NorenUp ↑