KANFANAR – U dvorani OŠ Petra Studenca jučer je predstavljen projekt objavljivanja Dvigradskog statuta, koji se priređuje u izdanju Državnog arhiva u Pazinu i uz potporu Općine Kanfanar i Istarske županije. Kako je rekla ravnateljica arhiva Tajana Ujčić, Dvigradski statut se objavljuje u sklopu objave sadržaja nekoliko vrijednih srednjovjekovnih statuta istarskih gradova, čija je povijesna važnost slična onoj Eufrazijane i pulskog amfiteatra. Dvigradski ima i svjetsko značenje, pa će biti objavljen uz povijesni uvod dr. Slavena Bertoše, pravnu analizu dr. Nele Lonza, prijevod mr. Jakova Jelinčića, kojem će recenzenti biti dr. Mirjana Matijević Sokol i akademik Lujo Margetić. Na kraju će zbog velikog značenja za stručne krugove biti objavljeni i opširni sažeci na nekoliko svjetskih jezika.

Govoreći o radu na prije¬vodu, Jelinčić je rekao da je Dvigradski statut prožet misterijima. Vjerojatno je nastao 1413. godine, a nakon što je Dvigracl na zamolbu svojih stanovnika od venecijanskog dužda dobio gradonačelnika, dorađen je i u sadašnjem obliku objavljen 1428. Do 1990. se čuvao u riječkom arhivu, a zahvaljujući naporima tadašnjeg ravnatelja Dražena Vlahova, uoči Domovinskog rata je dopremljen u Pazin. Pisan je na starolatinskom jeziku, pa se mora pažljivo prevoditi, posebno pazeći na pravne norme koje su tada bile u uporabi. Jelinčić se za potporu u radu na sta¬tutu zahvalio Dvegrajcirna i njihovom neumornom predsjedniku Antonu Medenu. Zahvalio se i bivšem i sadašnjem načelniku Mariju Červaru i Antonu Modestu, koji su potpomogli rad na projektu. Anton Meden je objavio da je Općina Kanfanar ove godine u svom proračunu osigurala 70 tisuća kuna za ovaj projekt. Podsjetio je da se na prijevodu radi od 1999., kada je izdana prva monografija Kanfanarštine. Načelnik Modesto je naglasio da je Općina procijenila važnost projekta i odlučila podržati njegovo reizdanje. Predstavljanje je vodila Marija Sošić. Najavio ju je mali bubnjar Erik Peruško, a pojedine odredbe statuta govorili su đaci pazinskog kolegija, Rita Meden na latinskom i Ivan Perišić na hrvatskom.

A. POKRAJAC – Glas Istre