U svečanoj je dvorani Pedagoškoga fakulteta u Osijeku jučer (petak, 11. svibnja) održan jednodnevni znanstveno-stručni skup o povjesničaru, pedagogu i javnome djelatniku Ivanu Rabaru (1851-1919.) Ovo je znanstveno savjetovanje, pak, priređeno u organizaciji HAZU-ovog Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, Grada Osijeka, Osječko-baranjske županije, Općine Kanfanar i Istarske županije. Znanstveni je susret ujedno i nastavak znanstvenoga savjetovanja o Ivanu Rabaru koje je bilo održano u Istri u ožujku 2000. godine. Inače, suradnja slavonskih organizatora s predstavnicima Istarske županije i istarskoga mjesta Kanfanar na ovome znanstvenome projektu realizirana je u povodu Rabarovih biografskih činjenica. Naime, ovaj se ugledni intelektualac rodio u Rijeci(krivo napisano, rođen je u Ladićima), ali je većinu svoga života proveo u Osijeku. Točnije, Rabar je već odmah po završetku obrazovanja počeo raditi u Osijeku kao namjesni učitelj i samo je tri godine izbivao iz Osijeka zbog profesionalnih obveza u Rijeci. Potom se opet vratio u Osijek, gdje je dočekao i umirovljenje. U međuvremenu je predavao na osječkoj gimnaziji, te je zatim izabran i za ravnatelja ove ugledne škole. No, Rabaru je vrhunac pedagoške karijere svakako predstavljao izbor za prvoga ravnatelja Visoke učilišne škole u Osijeku. Budući da je suvereno govorio tri jezika (njemački, talijanski i francuski), Rabar se u velikoj mjeri posvetio prevođenju historiografske literature (kao što su, primjerice, »Povijest Venecije« ili »Propast carstva rimskoga«), a također je dao određeni prilog hrvatskoj historiografiji svojim samostalnim znanstveno-istraživačkim radom. Stoga je, primjerice, na jučerašnjem znanstvenom skupu Josip Folo kao jedan od izlagatelja iznio ocjenu kako je Rabar, zapravo, »uveo hrvatsku historiografiju ravnopravno u tokove europske povijesne znanosti«. O raznim je aspektima Rabarova života na jučerašnjem skupu govorilo deset znanstvenika (Josip Folo, Miroslav Bertoša, Josip Bratulić, Marija Serić, Goran Crnković, Stjepan Sršan, Irena Vodopija, Helena Sablić-Tomić, Ivan Balta i Vilim Matić).

Pozdravne je riječi prije početka radnoga dijela znanstvenoga skupa izrekla dr. Dubravka Hackenberger u ime HAZU-ovog Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku. Nazočne je u ime Istarske županije pozdravio Josip Folo, dok je u ime Osječko-baranjske županije govorio župan Mato Bagarić. U uvodnome su dijelu znanstvenoga skupa pozdravne riječi također izrekli i predslavnik općine Kanfanar Antun Meden, te predsjednica osječkoga Gradskoga vijeća Marija Medić. Na posljetku je program jučerašnjega znanstvenoga skupa zaključen otvorenjem izložbe Šime Vidulina u Galeriji likovnih umjetnosti Osijek.

Igor GAJIN – Glas Slavonije