Crkve koje više ne postoje**

Crkvica sv.Florijana – zapadno od sela Žuntići uzdiže se brdo Gradina na čijoj se padini, na rubu terase, nekad nalazila crkvica sv. Florijana. Stari dokument o razgraničenju rovinjskog i dvigradskog komuna govori da se ona nalazi deset koraka od granice sa Rovinjem. Danas je od nje ostalo vrlo malo i jedva se nazire tlocrt od nekih 5×4 metra unutarnjeg prostora. Južni joj je zid bio na stepenici terase i kamenje se urušilo sve do donje terase. Vrlo ju je teško locirati i tražio sam je tri puta dok je nisam našao ne računajući više bezuspješnih traganja po širem prostoru koji je na karti kao toponim označen sa sv.Florijan.Obrasla u gusti mlađi grab nije vidljiva dok se ne provuče u gustiš. Pet šest metara zapadno,na stepenici terase, nalazi se gromača,vjerojatno od kamena kojim je bila sazidana crkvica. Do nje se može doći tako da se sa južne strane brda,puteljkom koji vodi sa poluobrađenih polja,preko stare pruge, i diže se oko 50 m. tim putem pa se skreće prema zapadu oko 200 metara.Pronalasku lokacije sv.Florijana dugujem gospodinu Šimi iz Žuntići koji me je u više navrata upućivao kako do nje doći jer je ona na njegovoj parceli.Naime,u početku sam, kako je to širi toponim, mislio da se ona nalazi na nekoj od uzvisina a ne pri dnu, sigurno je bez njegove pomoći,na tako širokom i zaraslom području ne bih našao.

Crkvica sv.Justa – ostatci crkve sv. Justa ( ime crkve po A.Šonji) nalaze se oko 150-200-m.sjeverno od crkve sv.Siksta kraj sela Ladići. Tu se sastaju tri puta od kojih jedan odlazi u Barat. Danas je to mjesto neprepoznatljivo i zahvaljujemo se vremešnom gospodinu Pamiću iz Ladići koji nam je pokazao mjesto gdje je bila crkva. Rekao je,kako su njegovi stariji pričali, da je prag njegove kuće u Ladićima donesen iz te crkvice i da je u starija vremena to bio glavni put za Barat.

Sv.Lovrenac – ta se crkva spominje u starom dokumentu o koncesiji iz 1096.god.Kasnije,1650.god spominje je biskup Tomassini prilikom vizitacije dvigradskoj župi. Piše kako se ona nalazi pokraj luke Lim na brdašcu zvanom Montesello pokraj kojeg se znalo naći mnogo starih predmeta od bronce i stakla a da se pokraj nje nalazi i granični stup.Napominje još, da su na oltarnom kamenu uklesana slova koja se ne mogu pročitati. Očito je da se ta crkva,kojoj se danas ne zna točna lokacija, nalazila pokraj gradinskog naselja Limska gradina i blizu granice sa Sv.Lovrečom. Po opisu biskupa Tomassinija o stvarima koje se tu znaju naći, vidljivo je da su to antički nalazi. Osobno sam, poznavajući sve te opise mjesta postojanja crkve, u više navrata pokušao pronaći, ali za sada bezuspješno.

Crkva na zapadnom dijelu Ladićevih krugi – u knjizi Kanfanar i Kanfanarština , tadašnji župnik vlč.Zorko Ritoša, spominje da se oko jedan kilometar istočno od crkve sv.Šimuna nalazi crkva sv.Marije Magdalene. Nije nam poznat izvor o imenu te crkve jer sam u selu Korenići doznao da to područje zovu sv.Barbara.Gledajući u inventar dvigradskih crkava iz 1391. tih crkava u inventaru nema. Naime, sv.Marija Magdalena postoji kod Šorići (12.st) ali tada bi trebale biti dvije. Sklon sam vjerovati lokalnim ljudima o toponimu ali kako je razlika u imenima Barbara i Barnaba (sv. Barnaba postoji u spisku) dosta mala, moglo se desiti da se to danas pogrešno naziva.U svakom slučaju daljnja istraživanja će dati i jasnije odgovore.Opet ćemo se zahvaliti gospodinu Pamić Gašparu iz Ladići za pomoć oko lociranja ostataka crkve.

Crkva sv.Jurja – za postojanje te crkve doznao sam u selu Maružini, nalazila se, kako mi je gospodin Marino Maružin pokazao mjesto, na rubu općinske granice sa Svetvinčentom i nažalost, trasa ceste istarskog Y prešla je upravo preko njenih ostataka. Pažljivo oko primijetit će koji obrađeni kamen po okolnim suhozidima pogotovo sa zapadne strane ceste. Kako je to granica dviju općina, bez nekih dokumenata ili točno označene granice, Pri skorašnjem posjetu tome mjestu (početak travnja 2010.) u vrijeme gradnje punog profila autoceste, zaključio sam, nažalost, da nema više ni zapadnog zida, netko ga je naprosto odnesao pa je mogućnost, da eventualno koji obrađeni kamen koji je prije mogao imati svjedočenje o postojanju crkve, više ne dolazi u obzir.

Sveti Šimun, istočno od Korenići 50-tak metara niže Nove Lokve. Oko crkve pronađeni su grobovi.

Sveta Suzana, zapadno od Dubravci na istoimenoj parceli.

Samostan i crkva Sv. Petra u okovima, južno od Barata.

Sveti Spaso (San Salvador) poviše crkve Sv. Antona (Dvigrad). Postojala još 1775. a 1801. bila je porušena.

Sveti Petar – grobna crkva dvigradskog starog groblja sazidana na temeljima još starije crkve na Kacavancu.

Sveti Mihovil, crkvica je bila sazidana na vrhu stijene zvane Krug Sv. Anđela (Dvigrad). 1801. se spominje da je već srušena.

Crkva Sv. Vetora i Korone, zapadno od Kurili. Materijal te crkve koristio se pri gradnji Sv. Marije od Zdravlja u Brajkovići.

Sveti Mikula – Kanfanar. 1729. nije se više vršila služba u njoj. Ne zna se točno mjesto gdje se nalazila.

Sveti Martin (S. Martin de Mura) -Kanfanar. 1724. bila je već srušena (ne zna se točno mjesto).

Sv. Lovro, zapadno od Jurala, na mjestu koje se nekad zvalo Sveti križ. Spominje se u dokumentu 1096. god. Danas joj se ne zna mjesto.

U samom Dvigradu pronađena je mala crkvica kojoj se ne zna titulara. Na susjednom Parentinu postojala je crkva, vjerojatno Majke Božje.

Na terenu zvanom Baštija, sjeverno od Okreti, temelji su jedne građevine orijentirane kao crkve istok zapad, za koju su stariji govorili da je crkva Sv. Sebastijana. U blizini nje pronađeni su grobovi. Crkvu s tim titularom ne spominju dosad poznati dokumenti i pisma.

Župna crkva Sv. Silvestra sazidana je na temeljima starije crkve.

Anton Meden