Putem koji ide južno iz Šorići pa skreće prema zapadu, stiže se do lijepe crkve iz davnog XIII st. posvećene sv. Mariji Magdaleni. Tišinu oko crkve uokviruje hladovina šumarka. Građena je tesanim kamenjem dosta skladno. Na čelu je zvonik na preslicu (bez zvona) a iznad vrati okrugli je otvor za svijetlo ali je iz nekog razloga napravljen nešto lijevo od simetrale pročelja (možda da svijetlo sunca određenog dana u godini obasja neki lik na freskama?).

Crkva ima vanjsku opisanu apsidu na kojoj je tanki otvor za svijetlo. Iznutra su freskama oslikani zidovi prostora prezbiterija i apside. Na oltaru je slika novijeg datuma (1727) koja prikazuje Bogorodicu s Djetetom kojoj dva anđelića drže krunu ponad glave. Niže nje su dva ženska lika pa bi ona s križem u ruci mogla biti sv. Marija Magdalena. Slika na oltaru je veoma oštećena zbog propuha iz otvora apside.

Freske su dosta izblijedile i teško su prepoznatljive osim u gornjem dijelu apside gdje su likovi jasniji a boje jače (možda je taj dio bio obnavljan). Na počasnom mjestu u mandorli apside stoji Krist na prijestolju koji desnom rukom blagoslivlja. Okružuju ga simboli četiriju evanđelista: orao i lav su lijevo a čovjek i vol desno i svi drže rastegnuti svitak-pismo Evanđelja. Ispod njih u redu je dvanaest apostola ispod kojih je ornamentirani pojas. U prezbiterijalnom dijelu je teško razabrati likove možda samo njih par. Po tim obojanim dijelovima nekad davno ostavljale su se pisane poruke latinicom i glagoljicom, ima raznih simbola i crteža (pretežno konjanika) te crtica kojima su svećenici označavah broj misa naručenih za pojedinog pokojnika. Nedopustivo bi bilo da se neka misa ne odsluži.

Anton Meden