Malo mjesto Kanfanar u blizini Rovinja ima društvo za zaštitu i čuvanje baštine nazvano »Dvegrajci«, po susjednom Dvigradu, legendarnom srednjovjekovnom gradu.

Riječ je zapravo o dva grada – Mon Parentinu, uništenom u 14. stoljeću u ratu između Venecije i Genove, i Mon Castelu, koji je tada također bio opljačkan i spaIjen, ali je ponovno nastanjen i obnovljen, ali polovcom 17. stoljeća stanovnici su ga napustili u strahu od epidemije malarije i preselili se u susjedni Kanfanar – priča Anton Meden, predsjednik Društva za zaštitu, čuvanje i promociju baštine „Dvegrajci“. Prolazimo ulicama nekada moćnog grada, u čijoj sredini dominiraju zidine trobrodne bazilike Svete Sofije, podignute na temeljima ranokršćanske crkve. Ono što je danas ostalo od grada, u kojem je živjelo i do pet tisuća duša, samo je blijeda sjena nekadašnje mu veličine, moći i sjaja.

Po muzejima i arheološkim zbirkama čuva se dio tamošnjeg bogatstva. Tako se propovjedaonica iz 14. st s reljefom Svete Sofije od 1714. godine nalazi u kanfanarskoj župnoj crkvi Svetog Silvestra, sarkofazi Sv. Vetorea i Sv. Corone se čuvaju u crkvi u Lovreču, u Gradini je škropionica iz dvegrajske bazilike, a negdje se krije i „Drvo života“ iz 1245. i krstionica Iz 1249. godine. Mnogo toga je pohranjeno u pulskom Arheološkom i rovinjskom Zavičajnom muzeju…

Čitav kompleks Dvigrada propada. Divovski zidovi prijete urušavanjem, a mnogo toga su mještani okolnih sela proteklih desetljeća i stoljeća odnijeli i ugradili u svoje kuće, konobe i staje. Eto, i nije pošteđena ni crkvica Svetog Antuna, smještena na brežuljku ispred Dvigrada. Prije godinu-dvije netko ju je raskrio i odnio crijep, pa je jedna strana zida potpuno propala, a propast će i freska »šarenog majstora«, nepoznatog istarskog slikara iz 15. stoljeća, čije freske živih boja je istraživao akademik Branko Fučić i otkrio ih ne samo u Istri nego i u -susjednoj Sloveniji i Austriji i tako ga nazvao. Tražili smo pomoć i od Zavoda za zaštitu spomenika kulture u Rijeci kako bi se krov popravio te crkvica zatvorila i tako od daljeg propadanja zaštitile ove freske i brojni glagoljski natpisi na zidovima crkvice objašnjava Meden.

„Dvegrajci“ su u listopadu održali i znanstveni skup u povodu 900 godina Kanfanara i na njemu okupili brojne znanstvenike, koji su podnijeli referate o svojim istraživanjima prošlosti Dvigrada i Kanfanara. Ponadali su se da će to biti poticaj da se ostaci divovskog Dvigrada zaštite od daljeg propadanja i stave u funkciju turizma. Ali umjesto toga urušio se zimus još jedan zid drevnoga grada.

Franjo ŽERAVICA, Večernji list