Predstavljena žminjska povjesnica u stihovima Marije Sošić

U žminjskoj Čakavskoj kući predstavljena je zbirka pjesama »Pridi va Žminj« Marije Sošić, pjesnikinje, autorice scenskih igara i slikovnica, umirovljene učiteljice, spisateljice bogatog opusa zavičajne, čakavske poezije i brojnih literarnih kraćih formi namijenjenih djeci – kako je autoricu predstavila Miranda Damijanić Roce. Zbirka »Pridi va Žminj« deveta je knjiga Marije Sošić, Žminjke rodom iz Modrušani, koja je radni vijek provela kao učiteljica u Sošićima i Rovinjskom Selu.

Njena kolegica, učiteljica i sakupljačica predaje i usmene književnosti sa Žminjštine, ujedno i lektorica ove knjige Milica Kranjčić istaknula je da Sošić s jednakim žarom piše na čakavskom bejzačkom-žminjskom i vlaškom-seljanskom govoru, ali i standardnom hrvatskom književnom jeziku, dopirući svojim sugestivnim stihovima izravno u srce čitatelja. Njene pjesme prenose sjećanja, ali i poruku o identitetu, pripadnosti zavičaju.

Linda Juraković podsjetila je na stoljetnu tradiciju čakavskog pjesništva koje je snažno utjecalo na očuvanje identiteta žitelja Istre, ali i drugih hrvatskih krajeva u kojim se govori čakavskim dijalektom. U prošlosti se pisalo na dijalektu da ga razumiju oni za koje se piše, a danas se to radi da čakavski govor nastavi živjeti, istaknula je Juraković.
Radovi Marije Sošić protkani su tradicijom, ali suvremenim pristupom sagledavaju život običnih, »malih« ljudi – napomenula je Juraković, dodajući da je to autoričin odgovor na pitanje o potrebi očuvanja dijalekta.

Sve pjesme u zbirci »Pridi va Žminj« koju je objavila udruga Dvegrajci iz Kanfanara prepisane su na glagoljicu, a za to je zaslužan Drago Draguzet, koji je svirkom na mihu i počeo program predstavljanja  zbirke. Potom je istaknuo značaj glagoljice za istarsku kulturu, jer je upravo zahvaljujući tom pismu u Istri sačuvan hrvatski jezik.

Na stranicama zbirke pjesama »Pridi va Žminj« susreću se prošlost i sadašnjost, ne samo u stihovima, već i na objavljenim fotografijama. Stoga ova knjiga na svojevrstan način predstavlja i malu žminjsku povjesnicu. Govoreći o njoj, autorica Marija Sošić zanimljivo je publici prenosila svoja sjećanja na Žminj svoje mladosti.

Marijan Rimanić – Novi List

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *