KANFANAR – U organizaciji Općine i udruge Dvegrajci preksinoć je u zgradi Osnovne škole predstavljen zbornik radova izloženih na znanstvenostručnom skupu o Ivanu Rabaru, koji je rasvijetlio životni put i djelo već pomalo zaboravljenog povjesničara, pedagoga i javnog djelatnika. Rabar je rođen 1851. u obližnjim Ladićima, pa je u povodu 150te obljetnice njegovog rođenja na poticaj Josipa Fola u Kanfanaru održan prvi dio znanstvenog skupa. Drugi je dio skupa u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti održan svibnja 2001. u Osijeku, gdje je Rabar dugo službovao i osnovao Učiteljsku školu. Potom je prošlog mjeseca u Osijeku predstavljen zbornik radova, a tom je prigodom otkrivena i spomen ploča koju je izradio Šime Vidulin.

Predstavljanju zbornika nazočili su među ostalim osječki gradonačelnik Zlatko Kramarić, pročelnik za društvenih djelatnosti Slavonskobaranjske županije Ljerka Dobaj Ristić i zamjenik pročelnika društvenih djelatnosti Istarske županije Vladimir Torbica. Nakon pozdrava domaćina, načelnika Kanfanara Antona Modesta, Zlatko Kramarić je rekao da je Ivan Rabar svojim znanstvenim i javnim radom aktivno sudjelovao u kulturnoj {1 povijesti Hrvatske na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće. Ljerka Dobaj Ristić je istakla njegove zasluge i u obrazovanju, posebno oko osnivanja Učiteljske škole, čime je zadužio Osijek i Slavoniju.

Zbornik je u ime izdavača HAZUa predstavio Julijo Martinčić, zahvalivši se Josipu Folu, autoru hommagea Rabaru, u kojem su istraženi njegovi obiteljski korijeni i životni put od Kanfanara, u kojem je polazio osnovnu školu, preko Zagreba, do Osijeka, Rijeke i ponovno Zagreba. Josip Bratulić je autor eseja o bogatoj suradnji Ivana Rabara s Maticom hrvatskom, u čijem su izdanju izlazile njegove povijesne knjige. Ravnateljica osječke gimnazije Marija Šerić pripremila je prilog o pedagoškom radu Ivana Rabara u Osijeku, gdje je nakon vođenja Učiteljske škole dugo bio i ravnatelj Kraljevske gimnazije. Goran Crnković iz Državnog arhiva u Rijeci je istražio Rabarov pedagoški rad u Rijeci, posebno osnivanje Male komunalne gimnazije u Voloskom, tada središtu hrvatskog nacionalnog pokreta u Istri.

Stjepan Sršan iz Državnog arhiva u Osijeku je pak istražio javno djelovanje Rabara u Osijeku, gdje je bio jedan od glavnih pokretača duhovnog i nacionalnog pokreta, povjerenik Matice hrvatske te aktivno djelovao u gospodarskom društvu i Crvenom križu. Irena Vodopija s Visoke učiteljske škole obradila je Rabarov rad na osnivanju Učiteljske škole. Rabarov rad kao povjesničara i pisca istražio je Ivan Balta s osječkog Pedagoškog fakulteta, dok je Vilim Matić iz Državnog arhiva u Osijeku obradio njegovo ravnateljstvo Kraljevskom gimnazijom od 1894. do 1909. godine.

Na kraju su izmijenjeni darovi, a Julijo Martinčić je ravnateljici Osnovne škole Ani Gjenero darovao portret Ivana Rabara, koji će krasiti prostorije škole. Predstavljanje zbornika uveličao je nastup KUDa Dvigrad. Na kraju je za sudionike predstavljanja, među kojima je bilo puno uzvanika iz Osijeka, upriličen posjet Dvigradu.

A. POKRAJAC – Glas Istre