DVIGRAD – Drevni kaštel Dvigrad, jedan od najslikovitijih istarskih srednjovjekovnih gradića, opasno je ugrožen prirodnim nepogodama i devastacijom nesavjesnih posjetitelja, koji odnose staro kamenje i koriste ga kao građevinski materijal, upozoravaju Dvegrajci iz Kanfanara. Udruga za zaštitu kulturne baštine, koja je i inicirala obnovu Dvigrada, ove godine slavi 10. godišnjicu postojanja, a tim povodom pripremaju za tisak Dvigradski statut iz 1413. godine.

– Nakon nedavnog urušavanja istočnog bedema, grom je pogodio vrh kule i oštetio rubno kamenje. Nepoznati lopovi ukrali su grlo dvigradske cisterne, a potpuno je devastiran i susjedni Parentin. Te krađe nisu ništa novo, još prije dva stoljeća netko je odnio erte s crkve sv. Sofije i drugo grlo cisterne, koji su uzidani u kuću u Okretima! Bilo bi dobro da se što prije uredi i treći ulaz, kojem prijeti urušavanje, pa bi na svakom jačem vjetru kamenje sa zidina moglo pasti na posjetitelje – upozorava Anton Meden, voditelj Dvegrajaca.

Udruga, koja se brine o drevnim zidinama, ime je izabrala prema povijesnoj verziji iz Istarskog razvoda, a čini je dvadesetak entuzijasta s Kanfanarštine, među kojima su i stručnjaci za povijest, arheologiju i ekologiju.

– Osnovali smo se na 900. godišnjicu prvog pisanog spomena Kanfanara u ispravi patrijarha Volrika. Ove godine pripremamo tiskanje Dvigradskog statuta: kaže se da je od starih istarskih statuta pulski najljepši, a dvigradski najstariji. Mr. Jakov Jelinčić završio je prijevod i transkripciju statuta iz 1415., koji daje živu sliku dvigradske svakodnevice: u njemu stoji da je pekar za plaću morao ispeći 28 hljebova, ali i da bi se javnom bilježniku, koji bi napisao krivu ispravu, za kaznu odsjekla desna ruka – priča Meden, pokazujući ostatke javnih građevina koje se spominju u statutu. Kontinuirani radovi na sanaciji Dvigrada krenuli su 1999., a financiraju ih Ministarstvo kulture, Županija i Općina Kanfanar s oko 150.000 kuna godišnje. Za obnovu starog Kaštela zatražena su i sredstva pretpristupnih fondova Europske Unije i Regije Veneto.

Obnova crkve sv. Sofije

– Kada smo došli na teren, sve je bilo zaraslo, trebalo je prvo raskrčiti silnu vegetaciju. Od tada svake godine obnavljamo najugroženiji dio naselja: dosad smo rekonstruirali dio zapadnog bedema, jugoistočnu kulu i nekoliko kuća. Zadnje dvije godine najviše radimo na crkvi Sv. Sofije. Kada se završe arheološka istraživanja ranokršćanskih i predromaničkih temelja i sanira sigurnosni koridor kroz treća vrata prema glavnom trgu, bit će moguće i u samoj crkvi organizirati Festival rane glazbe, koji nosi ime dvigradskog kaštela, ali dosad zbog sigurnosnih razloga nije mogao biti u njemu organiziran – zaključila je Martina Barada, voditeljica radova iz Konzervatorskog odjela.

Nataša Urošević – Jutarnji list