Guerino Sošić, majstor podvodne i etnografske fotografije

KANFANAR – U galeriji Malenica je uz Praznik rada otvorena posthumna izložba fotografija Guerina Sošića. Sošić je bio snimatelj rovinjskog Centra za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković, pa je svojom podvodnom kamerom obišao cijeli Jadran. Punih 33 godine snimao je morske organizme u moru i u CIM-u pomoću mikroskopa.

Kao ljubitelj prirode volio je fotografirati i etnografske elemente. U Malenici se stoga uz fotografije morskih organizama mogu vidjeti i snimke kažuna, koji vjerojatno više ne izgledaju onako kakvi su na slikama. Izložene su i kartoline podvodnog svijeta, koje je CIM izdavao s motivima fotografija Guerina Sošića.

Otvarajući izložbu Gordana Ružić Schrimer je rekla da se Guerino Sošić podvodnim snimanjem počeo baviti još u šezdesetim godinama prošlog stoljeIJa, snimajući u crno-bijeloj tehnici. Uz morske dubine slikao je kažune i ruralne građevine po cijeloj Istri, pa su mu radovi bili objavljivani na kalendarima.

Uz CIM surađivao je s rovinjskim Zavičajnim muzejom i Centrom za povijesna istraživanja te Narodnim sveučilištem u Trstu, gdje su pohranjeni brojni njegovi radovi.

Osamdesetih godina dobio je novu tehniku, pa je snimao s novim elanom. Posebno je volio snimati pod mikroskopom, objavljujući fotografije svijeta koji je nevidljiv golim okom. Svojim je radovima sudjelovao na brojnim domaćim i stranim izložbama, dobivši više vrijednih nagrada.

Na žalost, početkom devedesetih je obolio. Jedanaest godina se borio sa opakom bolesti, a uz obitelj najveća mu je utjeha bila fotografija. Sređivao je svoj bogati arhiv, ne samo slika i dijapozitiva već i bogate literature i opreme, koja se još čuva u njegovoj kući.

O radu Guerina Sošića govorili su supruga Marija, načelnik Sandro Jurman i predsjednik udruge Dvegrajci Anton Meden. Marija Maretić je na otvaranju izložbe, koja će biti otvorena do 8. svibnja, govorila stihove iz svojih zbirki poezije na čakavskom jeziku.

Glas Istre – Aldo Pokrajac

Proljetna akcija čišćenja

Kao što je uobičajeno za Dvegrajce i ove se godine krenulo u proljetnu akciju čišćenja. Za čišćenje se odabrala lokacija Kašteljira pošto su neki od izvora bili dobrahno zarasli kao i put koji vodi od izvora do stare makadamske ceste Vidulini – Barat.

Kako je i Dobrovoljno vatrogasno društvo imalo u planu prokrčiti protupožarni put od dna Drage do Kašteljira za akciju se odabrao isti termin tako da je na kraju sve završilo zajedničkim druženjem na Kašteljiru uz roštilj.

Božićni koncert

Udruga Dvegrajci uz potporu Općine Kanfanar organizirala je već tradicionalni Božićni koncert. Ove je godine u župnoj crkvi Sv. Silvestra dana 26.12. s početkom u 18.00 sati nastupio ženski zbor Mendule iz Vrsara pod vodstvom dirigenta Tome Njegovana. Zbor Mendule su se predstavile jednosatnim repertoarom Božićnih pjesama, pjevanim na hrvatskom, engleskom, njemačkom, francuskom i talijanskom jeziku.

Na kraju koncerta gošćama se zahvalio predsjednik Udruge Anton Meden te načelnik Općine Sandro Jurman koji je tom prilikom uputio malo žaljenje na zbog kiše neuspjeli koncert klape Maslina na kojem su kao gošće trebale nastupati i vrsarske Mendule. Tada su Kanfanarci bili uskraćeni za predivnu izvedbu koju su napokon doživjeli svi oni koji su prisustvovali Božićnom koncertu.

Dvegrajci u emisiji Radio Istre – Draga nam je Istra

Članovi naše Udruge, Anton Meden, Marija Sošić i Ante Matan gostovali su u emisiji Radio Istre – Draga nam je Istra u kojoj su predstavili rad naše Uduge u proteklih 15 godina i planove za daljnji rad.

Uz odobrenje koje smo dobili s Radia Istre emisiju smo postavili na naše stranice pa se ista može skinuti i poslušati:

Baštija, gradinsko naselje ili torevi za stoku?

Na zaravanku ponad strme padine obrubljene stijenama gdje Draga oštro, nakon Parentina, skreće u lijevo prema Limu, pretpovijesni zidovi čine jednu od najčudnijih kod nas poznatih obzidanih pretpovijesnih mjesta. Sjeveroistočna strana ima stotinjak metara dužine dok ona jugozapadna oko osamdesetak.

Sa tog se dominantnog mjesta, kao na dlanu, vide Parentin, Dvigrad i gradina Zad Glavice sa desne strane a sa lijeve, sv. Martin i Limska gradina. Dakle, pošto je izgrađeno na oštrom kuku koji je prirodno zaštićen strmom padinom i stijenama iz pravca Drage, za komunikaciju i strateški na vrlo je dobro odabranom mjestu.

Zidovi, ne više od metra široki, zatvaraju i dijele taj trokutasti prostor u deset dijela i prepoznatljiv je istočni ulaz kojeg ljevkasto prati prilazni zid. Terasa na rubu Drage samo je u istočnom dijelu, po ostatcima koji se sada vide, bila ojačana zidinama dok je ostatak, koji ima više stijene, bio tako prirodno branjen. Podloga je kamenita i teška je za hodanje pa je to možda i razlog što nigdje nisam uočio tipične keramičke ostatke lončarije.

Ime Baštija lokalno stanovništvo smatra da je došlo od, sada sa druge strane autoputa, gdje su ostatci srednjevjekovnog objekta u čijoj su blizini pronađeni škriljama izgrađeni grobovi, crkve sv. Baštijana, kako se kod nas kaže. Međutim, ostatci ovih zidina koji su u srednjem vijeku sigurno bili bolje sačuvani i više uočljivi, mogli bi biti razlogom takovog naziva.

Čekamo da struka kaže svoje mišljenje.

 

Bogata povijest i kultura Kanfanara

KANFANAR – U sklopu obilježavanja Dana općine Kanfanar prekjučer je u galeriji Malenica održan znanstveni skup na kojemu se govorilo o povijesti i umjetnosti Kanfanara. Skup je predvodio predsjednik Udruge za promociju i očuvanje nasljeđa Dvegrajci Anton Meden, a prisutne je pozdravio i načelnik Općine Kanfanar Sandro Jurman. Meden je naglasio da se ovim skupom ujedno obilježava i 15 godina postojanja te udruge te je izrazio zadovoljstvo što se udruga bavi sve ozbiljnijim temama kao i činjenicom da je jedan od članova nedavno postao doktor znanosti. Riječ je o Anti Matanu, koji je bio i prvi govornik skupa.

”Monumenta Capituli Ecclesiae Collegiatae St. Sophiae Dvorum Castrorum ab anno 983. – 1815.” – naslov je njegovog rada, a riječ je o prijepisima starih dokumenata iz Dvigrada. Matan je krenuo je s darovnicom iz 983. Ottona II., a osim darovnica govorio je i o dokumentima koji opisuju napuštanje Dvigrada.

Marko Jelinić, profesor povijesti, vanjski suradnik Sveučilišta Jurja Dobrile, govorio je o kanoniku Georgiusu Corenichu, odnosno o prilikama u Kanfanaru od 15. do 18. stoljeća, a naglasak je bio na kanoniku koji je živio krajem 17. i početkom 18. stoljeća i koji je napravio popis svih svojih posjeda na osnovi kojeg se da proučiti i dio svakodnevice doba u kojemu je živio.

Željko Bistrović, novi pročelnik Konzervatorskog odjela u Rijeci, govorio je o svojim konzervatorskim istraživanjima u crkvi svete Marije od Sniga u Maružinima, odnosno o inventaru i svemu što se novog pronašlo u crkvici, o spašavanju freski i pronadenim dijelovima oltarne pregrade iz 9. stoljeća.

Anton Meden je predstavio novopronađena gradinska naselja i izvangradinska obitavališta na području Kanfanara. Riječ je o gradinskim naseljima Komunski Krmed kraj Korenići, Gorinji Vrh zapadno od Maružini te o izvangradinskim naseljima Zad Glavice, Zgor Drage, Margarištak, Bataljevac, Zanetovac, Glavica Mali Žabnjak, Glavica južno od Jurovca te bivša Vrtačica kod Svetog Vetora. Na tim je nalazištima pronašao ostatke keramike te je naglasio da ih treba zaštititi od devastacije.

Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja u Puli, govorio je o novootkrivenim natpisima na glagoljici na Kanfanarštini, a taj se rad nadovezuje na rad pokojnog akademika Branka Fučića. Novi grafiti evidentirani su u crkvama svete Agate, svete Marije od Lakuća, svetog Antona i Svete Marije Magdalene. Uz to, Komšo je govorio i o arheološkim istraživanjima u Romuaoldovoj pećini, pećini Škandališta i Škrače – Komunski Krmed. U tim su pećinama pronadeni ostaci iz brončanog doba, neolita te kasnog i srednjeg paleolita. Kao najznačajnije valja izdvojiti ostatke kremene alatke neandertalaca iz srednjeg paleolita koje su stare oko 50 tisuća godina, dok je u Škraču pronadena keramika iz ranog neolitika, što je najsjevernija točka u unutrašnjosti Istre gdje su evidentirani takvi ostaci.

M. MEDIĆ – Glas Istre 29.09.2010.

 

Bogatstvo istarske riječi u stihovima Marija

KANFANAR – Marijada ili Marija do Marije, manifestacija koja okuplja pjesnikinje po imenu Marija ove se godine održala u novotvorenoj galeriji Malenica. Na sedmom izdanju Marijade svoje su radove predstavile Marija Sošić iz mjesta Sošici, Marija Družeta iz Pomera, Marija. Maretić iz Žminja, Marija Palaziol iz Rovinja, Marija Pogorilić iz Ro-vinjskog Sela te Marija Ribarić iz Semići. Gost Marija bio je književnik VradimiroGagliardi koji je pročitao dio svojeg opusa na istrovenetskom dijalektu te na čakavštini.

Sve su se Marije predstavile čitanjem svoje poezije ili pripovijetka te u kratkim crtama predstavile zbirke i novije uratke. Program su uveličali i članovi KUD-a “Stjepan Žiža” iz Rovinjskog Sela – Ivona Knapić i Gabrijela Dobro-vić u utozi Luče i Mare, a Sandro Marić, Denis Modrušan i Denis Šturman bili su Jurina, Franina i Mate. Za kraj je svaka od pjesnikinja na svom narječju govorila što se u jesen obavlja u polju i kod kuće gdje se pokazalo svo bogatstvo koje čakavica nudi.

Prisutnima su se obratili načelnik Kanfanara Sandro Jurman te Anton Meden, predsjednik udruge za promociju i očuvanje kulturnog nasljeđa Kanfanarštine Dvegrajci. Program je vodila Gracijela Čehić, a na Marijadi je bilo i riječi o sljedećoj zbirci pjesama Marija “Kolana besid 4” koja će biti predstavljena dogodine, a u kojima će se naći novi stihovi koji osim domaće riječi promoviraju i sve što je dobro, lijepo i plemenito.

M. MEDIĆ – Glas Istre

Posvećena novosagrađena kapelica Gospe Snježne u Červari

U Červarima je u nedjelju, 08. kolovoza, posvećena novosagrađena kapelica Gospe Snježne. Obred posvećenja vodio je porečko-pulski biskup mons. Ivan Milovan uz prisutstvo kanfanarskog župnika Antuna Nižetića, općinskog načelnika Sandra Jurmana, te mnogobrojnih vjernika Prikodrage i gostiju.

Kapelica Gospe Snježne sagrađena je na inicijativu mještana naselja Červari, uz pomoć Općine Kanfanar, donacije poduzeća Kamen – Pazin, te dobrovoljnog rada žitelja Červari. Kapelicu je izradio član naše Udruge, kanfanarski kipar Marčelo Starčić, po nacrtu Josipa Červara.

Druženje mještana i gostiju nije moglo završiti bez tradicionalnog prikodražanskog jela, ovce z kapuzon i fuži uz pjesmu i svirku červarskih kantaduri.

O kulturnoj osebujnosti Istre u glazbi, riječi i slici

KANFANAR – “Kulturna osebujnost Istre u glazbi, riječi i slici” drugi je kanfanarski zbornik, koji okuplja radove s međunarodnog znanstvenog skupa održanog u Kanfanaru i Žminju 2006. i 2007. godine. Predstavljanje zbornika održano je u novouređenoj kanfanarskoj galeriji Malenica, a sve u sklopu Dvigrad festivala, međunarodnog festivala rane glazbe. O novom zborniku govorili su njegovi urednici Hrvojka Mihanović Salopek i Alojzje Prosoli, načelnik Općine Kanfanar Sandro Jurman te Jakov Jelinčić i Anton Meden, čiji se radovi nalaze u zborniku.

Mihanović Salopek je naglasila da je zbornik multidisciplinarnog karaktera te obuhvaća povijest glazbe, književnosti, umjetnosti, arheologije, estetike te pravnih odredbi. Ona je ujedno i autorica rada pod nazivom “Nasljeđe starohrvatske baštine u djelima Josipa Boterija Dinija”, čija su djela bila izložena u sklopu manifestacije Dvigrad festivala.

Jakov Jelinčić napisao je rad na temu “Tjelesne i smrtne kazne u statutu Općine Dvigrad”, a u svom kratkom osvrtu dao je nekoliko primjera, odnosno usporedio kazne s drugim općinskim statutima te kazao da je dvigradski najsličniji buzetskom i oprtaljskom statutu. Anton Meden, predsjednik kanfanarske udruga Dvegrajci, autor osvrta “Nova pretpovijesna na lazišta na području Dvigraštine”, iskazao je zadovoljstvo što se njegov rad nalazi u zborniku, odnosno da je doprinio svojim istraživačkim radom i ljubavlju prema pretpovijesti.

Alojzje Prosoli, umjetnički ravnatelj Dvigrad festivala, rekao je da se na ovaj način festival želi oplemeniti znanošću i umjetnošću, odnosno biti otvoren za suradnju sa svima. Prosoli je i autor osvrta pod nazivom “Kronika Dvigrad festivala, međunarodnog festivala rane glazbe od 2003. do 2006. godine”, u kojem su između ostalog zastupljeni, citirani ili kompletno prenijeti osvrti iz Glasa Istre o festivalu.

Predstavljanje je okončano čitanjem pozdravne riječi Sandra Jurmana, načelnika Općine Kanfanar, u kojoj je navedeno da je Dvigrad festivala, čiji je pokrovitelj Papinski institut za crkvenu glazbu iz Rima, senzibiliziranje javnosti za glazbu i kulturu srednjega vijeka, renesanse i ranog baroka, ali i za poticanje institucija i pojedinaca na obnovu Dvigrada.

U zbornik je uvršten i rad “Branko Fučić i Istra” koji je napisao Josip Bratulić, Jagoda Meder autorica je osvrta pod nazivom “Orgulje u Istri”, Alberto Turco na talijanskom je jeziku pisao o povijesti liturgijskog pjevanja, od začetaka dogregorijanskog pjevanja. Nives Tomašević piše o odnosima hr- vatskog srednjovjekovlja prema smrti s osobitim obzirom na “Ples mrtvaca” Vincenta iz Kastva u Bermu. Naziv rada Ljerke Schiffer je “Filozofska dimenzija hrvatske renesansno-barokne glazbene poetike”, Koraljke Kos “Od stvarnosti do simbola” – muzikološki iskaz prizora muziciranja u srednjovjekovnoj i renesansnoj likovnoj umjetnosti Istre i Dalmacije”, a Vinicije B. Lupis piše o likovnom prikazu glazbala u Dubrovniku i okolici do početka 17. stoljeća.

Zbornik izdaje udruga Prosoli – Sveta glazba. Likovno rješenje naslovnice osmislio je David Meden, a zbornik je tiskan uz financijsku potporu Ministarstva kulture.

Glas Istre, 07. srpanj 2010.
M. MEDIĆ