Kulturna osebujnost Istre u glazbi, riječi i slici

U sklopu osmog Dvigrad festivala, koji se ove godine održava od 26. lipnja do 18. srpnja u galeriji Malenica u Kanfanaru ove subote, 03. srpnja 2010. u 19.00 sati održat će se predstavljanje zbornika “Kulturna osebujnost Istre u glazbi, riječi i slici”.

U zborniku sudjeluju naši članovi i to Anton Meden sa radom – “Nova pretpovijesna nalazišta na području Dvigraštine” i David Meden sa slikom za naslovnicu.

Promocija knjige “Šaka smiha” Marije Sošić

U predivno uređenom prostoru Malenica u Kanfanaru održana je promocija knjige: “Šaka smiha”, Marije Sošić. Sa svojim humoreskama, kozerijama, “novim” radio-postajama, izrekama o smihu i predivnim crtežima kojima su popraćeni odjeljci, otvara se knjizi put do svakoga čovjeka, do smijeha.

Izdavač knjige je – Udruga za očuvanje i promociju kulturnog i privrednog nasljeđa DVEGRAJCI iz Kanfanara.

Kao nakladnik gosp. Anton Meden, koji je i izradio ove predivne crteže u knjizi. Recenzentica i lektorica prof. Milica Kranjčić. Urednica knjige gđa. Marija Maretić. Oni su govorili o knjizi i prezentirali je posjetiteljima. Računalnu pripremu učinili su studentica Ivona Knapić i Alessio Sinožić. Tisak “NOVA” Galižana.

Nazočnost velikog broja mještana Kanfanara i Kontrade, kao i samu promociju pozdravio je Načelnik Općine Kanfanar gosp. Sandro Jurman.

U tijeku promocije knjige, između izlaganja o sadržaju, načinu pisanja i značenju, izvodio se program.

Voditeljica promocije Gracijela Čehić. Kroz Lucu i Maru, Juru i Franu, Toninu i Martina, nasmijali su publiku: Gđa. Danica Jurman, Gracijela Čehić i Zoran Sošić. Ovu promociju uljepšali su svojim pjevanjem gđa. Marija i Milan Kranjčić iz Žminja.

Sponzori knjige su:
Udruga DVEGRAJCI Kanfanar
Općina Kanfanar Grad Rovinj
Obitelj Putina Srećka i Rino Brajkovići Mesnica MILAN obitelj Cerin Rovinj

Od srca veliko HVALA !!!

Uzmi libar u ruke zač: ĆO MOJ, SMIH JE PRAVI LIK !!!

Otvorena galerija Malenica

Zaljubljenici u kulturu nakon dugo vremena su napokon dobili svoj prostor u Općini Kanfanar. Danas, 22.05.2010. otvorena je galerija Malenica u prostorima bivše malenice. Otvorenju je nazočilo preko 80-tak mještana i gostiju što može potvrditi da je Kanfanarštini takav prostor uvelike nedostajao. Galeriju je službeno otvorio načelnik Općine Sandro Jurman, koji je upoznao nazočne o realizaciji projekta, zahvalio se izvođačima koji su u ovo krizno vrijeme izašli u susret te omogućili da se isti i realizira. I sam je naglasio važnost ovog prostora za kulturu u Općini te pozvao sve kulturnjake da se uključe u osmišljavanje programa kako galerija ne bi ostala prostor bez događanja. Da Općina ne stoji samo na tome po pitanju kulture, spomenuo je i Dvigrad festival koji od ove godine ide u izmijenjenom obliku i znatno je bogatiji sadržajem.

Nakon njega govorio je Anton Meden, predsjednik udruge Dvegrajci koja je organizirala samu izložbu. On se zahvalio načelniku na realizaciji galerijie, te iznio neke planove udruge glede tog prostora. Osim samih izložba mogu se očekivati razna tematska predavanja, pjesničke večeri, škole, radionice itd. Već za subotu, 29.05. u 17.00 sati najavio je predstavljanje knjige “Šaka smiha” pjesnikinje a ujedno i članice udruge Marije Sošić.

Svoje radove za tu prigodu izložili su: Armando Modesto, Olga Vicel, Ines Burić Šabanović, Jelisaveta Banko, Anton Meden, Dušan Puhar, Marko Puhar, Marčelo Starčić, Amedea Marić i Albina Bertetić.

Otvorenje galerije Malenica

U subotu, 22.05.2010. u 11.00 sati Općina Kanfanar i Udruga Dvegrajci pozivaju Vas na otvorenje grupne izložbe kanfanarskih likovnih stvaralaca koja je organizirana u povodu otvaranja galerije Malenica.

Izlagati će: Armando Modesto, Olga Vicel, Florian Papucci, Ines Burić Šabanović, Cana Banko, Anton Meden, Dušan Puhar, Marko Puhar, Marčelo Starčić, Amedea Marić i Albina Bertetić.

Neka moja Istra blista

Proljetna akcija čišćenja – Sv. Ilija

KANFANAR – Kao i svake godine i ove je godine u akciji proljetnog čišćenja, očišćen jedan kulturni objekt. Ovoga puta to je bila crkvica Sv. Ilije iz 15 stoljeća koja se nalazi na dnu Drage nedaleko od Dvigrada. Na trgu se okupilo oko desetak članova te se krenulo u akciju čišćenja. Pošto je prije nekoliko godina Udruga očistila crkvicu Sv. Ilije, posla je bilo manje tako da se u nekoliko sati odradio sav posao . Na kraju kao i uvijek akcija je završena uz jelo koje je tradicionalno popraćeno raznim pričama – dogodovštinama koje nas uvijek nečemu pouče a neke i dobro nasmiju.

Kanfanar dobiva galeriju

U tijeku je uređenje općinskog prostora nedaleko od kanfanarske OŠ Petra Studenca, gdje će biti otvorena galerija, odnosno prostor za izložbe te druge kulturne i društvene manifestacije, što do sada ovo mjesto nije imalo.

“Njime će upravljati udruga za čuvanje i promociju nasljeđa Dvegrajci, a osim za rad ove udruge prostor će služiti i za promociju ostalih kulturnih udruga i pojedinaca koji djeluju u našoj općini. U tijeku su i pregovori za održavanje sajma knjiga. To će biti mjesto susreta svih zaljubljenika u umjetnost i kulturu”, rekao je kanfanarski načelnik Sandro Jurman.

Radovi bi trebali biti gotovi koncem travnja, a Općina je u proračunu za tu namjenu odvojila 100 tisuća kuna. Riječ je o prostoru velikom oko 70 kvadratnih metara u kojem se nekada nalazio mlin. “Sačuvat će se dio stare oprema mlina čime će prostor dobiti prepoznatljiv vizualni identitet”, dodao je Jurman.

Ove bi godine trebao biti uređen i mjesni društveni dom, za što je osigurano 200 tisuća kuna. Uključujući ove radove, za zaštitu kulturno-povijesnih spomenika te ostale potrebe u kulturi osigurano je više od 1,3 milijuna kuna.

Najviše – 600 tisuća kuna, izdvojeno je za sanaciju, konzervatorske i arheološke radove u Dvigradu. Za kulturne manifestacije bit će utrošeno oko 300 tisuća kuna.

Od toga 200 tisuća kuna ide za Jakovlju, za Dvigrad festival 50 tisuća kuna, za Dan općine deset tisuća manje, dok će za smotru istarskih kantadura u Baratu biti izdvojeno 25 tisuća kuna.

Glas Istre – M. Me.

Otkrivena još jedna pretpovijesna gradina u općini Kanfanar !

Gradina na Brdu Kosirevac – Gorinji vrh, zapadno od sela Maružini

Gledano od strane lokve Ranjovac dojmilo me brdo Kosirevac kojega sam se odlučio pogledati. To brdo gotovo okružuje trasa bivše pruge Kanfanar – Rovinj zapadno od sela Maružini u općini Kanfanar. Popevši se gore već sam iz daljega vidio da bi tu mogla biti gradina jer, kako sam došao sa sjeverne strane, recentni je zid koji ide gotovo I – Z , sazidan na temeljima starijega zida koji, pošto se urušio, ima u bazi od 5 do 6 metara.Prateći ostatke toga zida utvrdio sam da on zatvara gornji plato sa oko 120 x 106 m. Sjeverni je dio pravokutan dok se istočni zid u pravoj liniji lomi negdje oko sredine i u malom kutu nastavlja prema jugu. Zapadni zid , isto tako, ide prema jugu najprije okomito do sredine da bi u prvom a dalje i drugom luku zatvorio čitav plato. Unutar zidova ima preko 20 gromačica koje na prvi pogled sliče malim tumulima ali to mogu biti ostatci nastambi. Pokraj zapadnog dijela zida, sa vanjske strane, vide se dvije gromače. Ona manja, bliža zidu, ima vrlo uočljivu okruglu bazu zidanu većim kamenjem sa vanjskim radijusom koji zatvaraju krug promjera nešto više od 3,5 metra. Ovo bi zaista mogao biti tumul. Oko 100 – 150 metara S-I ima barem još dvije manje gromače. Južno, preko pruge i puta koji je tangira, ima više manjih gromača. Sve te gromače nisu u promjeru veće od 5 metara osim jedne koja se nalazi u liniji sjevernog zida prema zapadu oko stotinjak metara, prema staroj pruzi, gdje se drugi recentni zid sa sjeverne strane oslanja na spomenuti u formi slova Y. Keramičkih ostataka primijetio sam oko sredine dužine unutar sjevernog zida, kuda su goveda utabala stazu, te uz vanjski zapadni zid. Gledao sam po gotovo čitavoj površini sa unutarnje strane i drugu površinsku keramiku, osim malo vrlo fragmentirane, nisam uočio.

Sam taj teren ima na korištenje gospodin Marino Maružin iz Maružini koji ovdje ima poveće krdo istarskih goveda. Do JI kuta zida gradine, sa vanjske strane, štala je za goveda.Sav pristup gradini je vrlo težak jer je oivičen žicom tako da goveda u slobodnoj ispaši ne bi pobjegla.U karti sam našao da se brdo zove Kosirevac dok sam od Maružinci doznao da to zovu Gorinji vrh.

Anton Meden

Kniga “Kolana besid 3”

Osam pjesnikinja koje, osim ljubavi prema pisanju, ujedinjuje i ime – Marija, a koje su se prije nekoliko godina skupile osnovavši manifestaciju Marijada, ovih je dana iznjedrilo treći plod takvoga druženja – knjigu “Kolana besid 3”.

Marija Sošić iz Sošići, Marija Banko iz Jakovci, Marija Družeta iz Pomera, Marija Kovač iz Grižana, Marija Maretić iz Žminja, Marija Palaziol iz Rovinja, Marija Pogorilić iz Rovinjskog Sela i Marija Ribarić iz Semići njeguju čakavski dijalektalni izraz, odnosno mjesni govor svojega kraja. One oblikuju svjetove u kojima su lajtmotivi ognjište, rodna gruda te prisjećanje na djetinjstvo, kao i ljubav kao pokretač svega.

Riječ je o iskonskim stihovima, koji ponekad imaju i terapeutsku funkciju. Vidljivo je da autorice pišu s lakoćom i da vrlo dobro poznaju mjesni govor svojega kraja. Te male lirske sličice su sugestivne, dojmljive, a te pjesme mogu se doimati poput poziva da se zaviri u dušu, odnosno da čovjek zastane i da se posveti malo sebi unatoč svim procesima globalizacije.

Marija Banko predstavlja se stihovima pretežito vjerske tematike, a Marija Družeta donosi vrlo zanimljive gotovo pa narativne stihove, poput lirskih pričica u kojima se osvrće na neke društvene fenomene iz svakodnevne zbilje, a sve to, dakako, protkano emocijama. Jednu od njih posvetila je Josipu Diminiću.

O prolaznosti vremena u kratkim, hermetičnim stihovima piše Marija Kovač, a njezina imenjakinja Maretić dotiče se raznih tematskih i interesnih sfera. Naglašeno lirska je Marija Palaziol, kao i Marija Pogorilić, uvijek sa sugestivnim stihovima, a blago ironična je Marija Ribarić. Marija Sošić, koja je i pokretačica ove manifestacije, javlja se kratkim, osebujnim stihovima.

Nakladnik knjige je Udruga za očuvanje i promociju nasljeđa Dvegrajci Kanfanar, recenzentica Milica Kranjčić, a urednice Marija Maretić i Marija Sošić. Naslovnica je djelo Marije Maretić, a unutarnje fotografije Siniše Maretića.

(V. BEGIĆ) – Labin.com