KANFANAR – Najmoćniji istarski srednjovjekovni grad Dvigrad, čije ime je nastalo od dvaju gradova blizanaca – Parentina i Moncastella – tiho umire još od 1631. godine kada su ga napustili Dvegrajci bježeći od kuge i malarije. Napustili su moćni grad i osnovali novo naselje Kanfanar u koji su prenijeli sve što su mogli donijeti iz ukletog grada, čak i propovjedaonicu iz monumentalne ranosrednjovjekovne dvigradske trobrodne crkve sv. Sofije, s reljefom svetice iz 14. stoljeća, koja u rukama drži dva grada, a danas je u kanfanarskoj Crkvi svetog Silvestra.

Raseljeno do Lima

Njihovim odlaskom počelo je propadanje grada-nekad moćni Dvigrad samo ruševina bedema, obrambenih kula i zidina, ostataka crkve i brojnih nastambi u kojim je živjelo oko 700 Dvegrajaca. Odneseno je sve što se moglo poslužiti za gradnju novih naselja pa nije čudno što se u selima Limske drage mogu naći reljefi, rimski natpisi i kamenice iz Dvigrada, a šternu u obližnjim Mrganima krasi veoma lijep kameni reljef dviju paunica. On je prije desetak godina zapeo za oko njemačkim turistima koji su ga pokušali ukrasti, ali su ih u tome spriječili mještani. No, krađe kulturno-povijesnog blaga iz mrtvog grada ni danas nisu prestale. Prije dvije godine je odnesena posljednja kamenica, a prije desetak dana je Kanfanarac Anton Meden, predsjednik Udruge za čuvanje kulturne baštine “Dvegrajci”, sa zaprepaštenjem utvrdio da je nestala i kamena kruna sa srednjovjekovne dvigradske šterne, teška oko 200 kilograma. Iako je bila skrivena u šikari, lopovi su točno znali gdje se nalazi i nisu žalili truda da je konopima spuste u podnožje grada i odvezu u nepoznatom smjeru. Meden je o svemu odmah izvijestio rovinjsku Policijsku postaju i pulski Konzervatorski zavod koji na čelu s prof. Ivanom Matejčićem već pet godina rukovodi konzervacijom i restauracijom Dvigrada.

Odmah je obavljen očevid, ali kamenoj kruni zasad nema traga. Prema mišljenju Medena, riječ je o domaćim ljudima koji dobro poznaju Dvigrad i gdje se što točno što nalazi. Na policijskom uviđaju bila je i arheologinja Mar-tina Barada iz pulskog Konzervatorskog zavoda. – Ne možemo stalno biti prisutni na Dvigradu i zato nam je značajna pomoć Antona Medena i ostalih članova udruge “Dvegrajci” koji nas redovito izvještavaju o svemu što se događa na ovom spomeniku srednjovjekovne arhitekture.

Iskaz arheologinje

Policija još traga za počiniteljima ovog kaznenog djela koje zbog uništenja kulturnog dobra očekuje kazna zatvora i do pet godina. Međutim, nisam čula je li za prisvajanje kulturno-povijesnih dobara u nas već netko kažnjen. Otuđuju se reljefi, grbovi, kamenice za ulje, vino i vodu kako bi se ukrasila dvorišta seoskih imanja jer se mnogi počinju baviti agroturizmom i u modi je ukrašavanje autohtonim starinama. Ne isključujem ni mogućnost krađe radi prodaje u zemlji i inozemstvu, kaže arheologinja Martina Barada od koje smo dobili i arhivski snimak ukradene krune s dvigradskog srednjovjekovnog bunara. No, pitanje je hoće li ovaj slučaj biti riješen, ili će sve, kao i dosad, pasti u zaborav, do neke nove krađe starina koja će javnost upozoriti na nekažnjeno razvlačenje, uništenje i otuđivanje naših kulturno-povijesnih dobara.

FRANJO ŽERAVICA – Večernji list