KANFANAR – Nakon što je preuzela upravljanje Romualdovom pećinom na sjevernoj strani Vrha Lima u brdu Sv. Martin, Natura Histrica je na zahtjev Općine Kanfanar obišla, katalogizirala i opisala značajke prirodnih znamenitosti na njenom području. Dokumentacija je zatim predstavljena općinskom čelništvu, udruzi za promicanje naslijeđa Kanfanarštine Dvegrajci i speleolozima. Krajnji je cilj ove akcije istraživanje i zaštita prirodnih vrijednosti te mogućnost njihovog predstavljanja turistima ili ciljanim skupinama. Već se sada u Naturi Histrici izrađuju troškovnici zaštite i označavanja nekoliko najznačajnijih prirodnih atrakcija koje će Općina uvrstiti u proračun za iduću godinu.

Vrh Lima, koji pripada Općini Kanfanar, inače je, kao i cijelo područje Limskog kanala, zaštićen kao poseban rezervat u moru i značajan krajolik. Sličan tretman priprema se i za Limsku dragu, ne samo na području Kanfanara, već i susjednih jedinica lokalne samouprave – Žminja, Tinjana i Pazina. To je područje već obilježeno u županijskom prostornom planu pa se priprema izrada elaborata i pokretanje postupka zaštite. Nekadašnja raspuklina kore istarske ploče danas je pravi rezervat prirode. Poput Limskog kanala i njen je sjeverni dio izložen suncu i obrastao mediteranskom makijom, u kojoj dominira crnika. Južna padina, često u sjeni, prava je prašuma hrasta medunca, grabra i drugog drveća s brojnim primjercima šumskog cvijeća koje raste na humusu.

– Općina Kanfanar ima brojne prirodne znamenitosti, od izvorišta do preko pedeset lokvi koje su kao prirodna staništa zakonski zaštićene. Ima i 14 podzemnih jama i pećina koje su zanimljive speleolozima i ljubiteljima prirode, kaže rukovoditelj Nature Histrice dr. Elvis Zahtila.

U području koje će obuhvatiti zaštita nalazi se još nekoliko atraktivnih prirodnih znamenitosti. Prvi je izvor Kašteljir na sjevernoj strani Limske drage, oko kojeg je nastala i gradina za brončanog doba pa se spominje prije Kanfanara. S tog se izvora nekad vodom snabdijevala cijela Kanfanarština. Tu je zatim lokva Škarpeniž iz kamenoloma na južnoj strani Limske drage, osobita po tome što joj voda, iako je na visokoj koti, dolazi iz vrulje na dnu pa nikad ne presušuje. Ona je stanište brojnih ugroženih biljnih vrsta i kukaca. Nažalost, dijelom je zatrpana jalovinom iz obližnjeg kamenoloma. Budući da se on uskoro zatvara, u pazinskom Kamenu obećali su da će ukloniti jalovinu i urediti Škarpeniž. On će tako vjerojatno izbjeći sudbinu lokve uz crkvu podno Dvigrada – Sv. Marije od Lakuća, koja je radi gradnje parkirališta uz groblje jednostavno zatrpana.

Tu su i poznati Ladićevi krugi, geomorfološki fenomen iznad Dvigrada, omiljeno okupljalište sportskih penjača koji na njima isprobavaju svoja umijeća, a pred nekoliko godina ondje se penjao i jedan od najpoznatijih u svijetu – Manolo. Budući da je tu i jedino stanište ptica grabljivica, posebno orla zmijara i vjetruša, penjačke staze će se posebno osmisliti da ih sportaši ne bi ometali. U podnožju Ladićevih krugi, u vapnenačkom šljunku nastalom erozijom kamena, rastu brojni primjerci orhideja.

Od geomorfoloških znamenitosti značajan je i škrapasti teren kod Križnjaka. Bogat dubokim kanjonima i zakloništima nekad je služio za boravak ljudi. Budući da su Kanfanarštinu s nadzornicima Nature Histrice obilazili »Dvegrajci« i Darko Komšo iz Arheološkog muzeja Istre, u podnožju škrapa pronađeni su ulomci keramike. To je područje zbog ekstremnin mikroklimatskih kolebanja značajno i za rast raznolikog biljnog svijeta.

Od brojnih jama, koje su radi zaštite u vlasništvu države, najznačajnija je ona kod Burići koju su već istražili speleolozi iz Pazina, pa Natura Histrica upravo izrađuje elaborat kojim će od Ministarstva kulture zatražiti njenu zaštitu. Vjerojatno će i ona, kao i Romualdova pećina, biti dostupna posjetiteljima uz pratnju, pogotovo onima koji se bave speleologijom. Kanfanarština ima i drugih zanimljivih jama, poput Borošnice, Kumbašeje s najvećim grotlom u Istri. U svima njima nadzornici Nature Histrice su pronašli šišmiše.

– Ova se područja već mogu posjećivati. Uredili smo tri pješačke staze kojima se mogu obići pojedine prirodne i arheološke znamenitosti. Prva ide od crkve sv. Agate, na razmeđu Kanfanara i Žminja do Kašteljira, druga kreće iz Dvigrada prema Ladićevim krugima, a treća ja najdulja – od Limskog kanala prema Dvigradu i Kašteljiru pa se njenim obilsakom prijeđe veliki dio Limske drage. Te bi se staze trebale označiti i opremiti poučnim pločama, poput onih prema Romualdovoj pećini i od Rapca do Labina, ističe Zahtila.

U program zaštite, koji se priprema za općinski proračun, trebali bi ući izvor Kašteljir i lokva Škarpeniž. Tu su najznačajnije lokve Zanetovac kraj Okreti, Bubani, Mrgani, na izlazu Barata za Draguzete, Ranjovac kraj Burići to ona kraj Maružini prema jami Borošnici.

A.Pokrajac – Glas Istre