KANFANAR – U sklopu Međunarodnog festivala rane glazbe Festival Dvigrad 2006. jučer je u općinskoj vijećnici priređen simpozij Monumenta Histriae -Istarski spomenici. Organizator festivala Alojzije Prosoli i predsjedatelj simpozija mr. Marino Baldini njime su nastavili tradiciju održavanja simpozija. U uvodu predsjednik udruge za promicanje naslijeđa Kanfanarštine Dvegrajci Anton Meden, koji surađuje s arheolozima i etnografima, govorio je o novim arheološkim nalazištima na ovom području. Meden naime sustavno obilazi mjesta koja su stariji Kanfanarci i putopisci označavali kao lokacije na kojima su živjeli ljudi. Tako je uz vijadukt preko Limske drage na lokaciji Baštija, gdje je vjerojatno bila ranokršćanska crkvica, pronađen natpis na latinskom i prapovijesna grobnica. U Bataljevcu kraj Okreti pronađeni su odlomci keramike i kameni rezač a na brdu Mukliz gradinsko naselje slično obližnjem Karaštaku. Kod Ladićevih Krugi i na Glavici nađeni su ostaci crkvica, a u Žuntićima keramika i vulkanska masa žrvnja. Najznačajniji će se nalazi, po svemu sudeći, pronaći istraživanjem Križnjaka.

Govoreći o graditeljskoj baštini te građenju sakralnih i stambenih objekata u srednjovjekovnoj Istri arhitekt Bruno Poropat povukao je paralelu s prostorom i ljudima gdje su nastajali. Za Poropata je i graditeljska baština dio identiteta, specifičnosti i regionalne pripadnosti stanovništva, koje se čuvalo stoljećima usprkos političkim promjenama.

Mr. Baldini je govorio o počecima slikarstva u Istri, koje je nastajalo pod utjecajima otonskog, alpskog i ranosrednjovjekovnog talijanskog slikarstva. Ipak to slikarstvo ima istarske atribute u koloritu, nošnji likova, pejsažima i drugim detaljima. Zanimljivo je da se upravo oko Limskog kanala nalazio velik broj ranosrednjovjekovnih fresaka, pa je Baldini spomenuo one u samostanu Sv. Mihovila, dvigradskoj crkvi Sv. Sofije i crkvi Sv. Agate na granici kanfanarske i žminjske općine.

Kustos rovinjskog Zavičajnog muzeja Damir Matošević je predstavio dio osobito vrijedne baze podataka o spomeničkoj baštini u Istri u kojoj je prikupio nekoliko tisuća snimaka. U vremenu velikih mijena njegova je zbirka vrijedna jer omogućuje uvid u ostavštinu, koja često propada. Zbog toga je na kraju simpozija vođena rasprava kako je sačuvati. Matoševićeva zbirka, rečeno je, toliko je vrijedna da predstavlja virtualnu sliku nekadašnje Istre.

A. POKRAJAC – Glas Istre