Limski kanal vratiti kupačima i sportašima

Prvo javno izlaganje i rasprava o Prostornom planu područja posebnih obilježja Limskog zaljeva i Limske drage ukazala je na nezadovoljstvo stanovnika okolnih naselja režimom zaštite, koji onemogućava rekreativne aktivnosti u Limu pa čak i kupanje na tom prostoru. Izražena je i bojazan da uzgoj ribe utječe na čistoću mora. Najviše je primjedbi bilo na zabranu kupanja, (ne)pridržavanje režima plovidbe i uzgoj ribe u Limskom kanalu.

Anton Meden iz kanfanarske udruge Dvegrajci svoju je skepsu prema uzgoju potkrijepio slabijom pojavnošću alge posidonije i školjaka. Mario Sošić iz Brajkovića ustvrdio je da se štiti flora i fauna, ali se tjeraju ljudi, koji se ne mogu kupati ni ondje privezati čamce. Na zabranu kupanja i slabu kontrolu plovila, kojima treba odrediti koridore u kojima se mogu kretati, upozorio je i Armando Čekić iz Sošića. Mario Žufić iz Rovinja je pak tražio omogućavanje izletničkog ronjenja s bocama, a Marinko Rakit iz rovinjske gljivarske udruge Lim je za »izgon« uzgoja brancina i orada.

Alfio Matošević iz Limskog kanala je, također apelirajući na dopuštanje mogućnosti kupanja i rekreacije, podsjetio da je Marimirna povukla uzgojne kaveze prema izlazu iz Lima. Tražio je da se stoga obnovi povremeni izlov, kao u Tarskoj vali, čime bi se »preoralo« ustajalo dno u kojem riba više nema hrane pa se zadržava ispod kaveza i u kraju je više nije moguće ni vidjeti. Načelnik Općine Kanfanar Anton Modesto smatra da se planski i pod posebnim režimom mogu omogućiti rekreacijske aktivnosti, kupanje, ribolov i ronjenje, uz dogovor o detaljima s Naturom Histricom.

Najoštriji je u svom istupu bio Miodrag Pokrajac iz Rovinjskog Sela, predstavivši se kao predsjednik inicijativnog odbora za osnivanje ribolovne sportske udruge Limski biser, čiju je predstavku izrađivačima plana predao Josip Brstilo iz Rovinja. Po njemu, uzgoj ribe je zagadio Lim, ispod kaveza nalaze se velike naslage riblje hrane, vidljivost u moru je sve slabija i sve je manje divlje ribe i školjaka. Predložio je da se uzgoj premjesti u otvoreniju Budavu, a Lim, u kojem je cirkulacija vode slabija pa se ne može obnavljati, namijeni sportu i rekreaciji, te da o redu brinu rendžeri.

Očuvano područje velikih mogućnosti

Predstavljajući plan u ime izrađivača, županijskog Zavoda za prostorno uređenje, ravnateljica Ingrid Paljar istakla je da su u njega uključene sve odrednice planova Rovinja i Vrsara te Sv. Lovreča, Kanfanara, Žminja, Tinjana i Sv. Petra u Šumi, čiji teritorij ulazi u ovo područje. Cilj je da se na području od 11 tisuća hektara valorizira prirodna, krajobrazna i kulturna baština, ali ne tako da se zaustavlja razvoj.

Limski kanal i šuma Kontija zaštićeni su još 1964. godine, more i podmorje Lima 1980., a priroda je dosad degradirana samo na području vrsarskog aerodroma i turističkog naselja Valalta pa se oni izuzimaju iz režima zaštite. Novi plan će onemogućiti širenje postojećih građevinskih područja na terene od posebne vrijednosti i utvrditi minimum njihove infrastrukturne uređenosti. Atraktivno područje, bogato zaštićenim krajolicima i kulturnim dobrima, ostaje i dalje otvoreno za posjećivanje, zbog čega postojeća luka ostaje u režimu javnog prometa, a uz sadašnje pješačke i biciklističke staze planiraju se i nove. Poljoprivredne parcele zapremaju više od petine površine, a usmjeravat će se prema ekološkom načinu proizvodnje i razvoju seoskog turizma pa će se na kompleksima većim od dva hektara moći izgraditi i gospodarske poljoprivredne zgrade.

Bogatstvo i raznolikost prirode

O zaštiti prirode posebno je govorila Latinka Janjanin, koja je istaknula da je ovo područje bogato zaštićenim životinjskim vrstama i ima niz prirodnih staništa, 40 lokvi, 23 speleoloških objekata i četiri izvora. Posebno je značajan pomorski rezervat, dio Limskog kanala koji nadzire Natura Histrica. Lim je bogat brojnim vruljama koje hranjivim solima prihranjuje more pa je ovdje već tradicionalan uzgoj školjaka, a uzgaja se i riba, pri čemu je godišnja proizvodnja 250 tona.

Po zaključcima stručnih tijela, utjecaj uzgajališta je blag i usmjeren na akvatorij ograničen na područje ispod uzgojnih jedinica te je zasad ekološki održiv. Janjanin je te podatke potkrijepila i snimkama s podvodnih motrenja koje je sama obavila. Roneći na tri lokacije, na ulazu u Lim, središnjem dijelu uz uzgojne kaveze i na vrhu Lima, snimila je očuvane životne zajednice morske flore i faune. Ispod kaveza je nešto slabija vidljivost, ali nije zabilježena pojava crnog mulja.

Milorad Pokrajac je izrazio sumnju u rezultate mjerenja te Janjanin uputio gdje bi trebala roniti.

I Janjanin i Paljar su inzistirale da se pisane primjedbe na plan, koje se mogu dati do 20. veljače, argumentiraju, ako je moguće i grafički, te da se ne temelje na »čuo i vidio«. U postupku donošenja plana, rečeno je, uzet će se u razmatranje svaka argumentirana primjedba.

Aldo POKRAJAC – Glas Istre

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *